Drugo sučeljavanje kandidata za predsjednicu ili predsjednika SDP-a održano je u petak u Rijeci pred stotinjak članova stranke u mirnom ozračju i bez većih nesuglasica
Predstavljajući svoje ideje i motive za kandidaturu, Davor Bernardić, Karolina Leaković, Orsat Miljenić, Ranko Ostojić, Tonino Picula, Gordana Sobol i Vesna Škulić, izrazili su vrlo slične stavove o potrebi otvaranja stranke ljudima te nužnosti njene unutarnje demokratizacije. Većina ih je spomenula i povratak pravim vrijednostima socijaldemokracije te rada i radništva.
Među pitanjima članova bilo je i pitanje predsjednika riječke gradske organizacije i gradonačelnika Vojka Obersnela o tome kad je pojedini kandidat prvi put osjetio da stranka ne ide u dobrom smjeru, napomenuvši da je on 'galamio na stranačkim sastancima', a da nije dobivao javnu podršku.
Ranko Ostojić je naveo niz godina u kojima je, kako je rekao, imao taj osjećaj, a posljednji put je to bilo s izbornim porazom. Sobol je mišljenja da taj proces ne traje nekoliko godina nego mnogo dulje, Škulić je ocijenila da je problem eskalirao 2011. kad se vrh stranke odvojio od članova, a Picula da SDP nije dobro funcionirao iznutra u razdobljima od 2000. do 2003. i od 2011. do 2015. te da to ne može biti stvar samo jednog čovjeka.
Škulić: Zaboravljeni su temelji socijaldemokracije
Predsjednik primorsko-goranske stranačke organizacije i župan Zlatko Komadina pitao je kandidate zbog čega je, po njihovu mišljenju, SDP dva puta u šest mjeseci izgubio izbore. Bernardić je ocijenio da SDP-u nije uspjelo da se ljudi prepoznaju u stranci.
'Bilo je nedostatka motivacije i nepovjerenja među nama', rekao je. Škulić je rekla da je SDP zaboravio temelje socijaldemokracije i da nije komunicirao s brojnim činiteljima društva, a Leaković je ustvrdila da SDP 'nije izgubio samo zbog Milanovića' nego da se umjesto konsolidiranja dijelio tijekom borbe za predsjedničko mjesto. Miljenić je kazao da se ušlo u izbore kao podijeljena stranka te da je SDP, u kontekstu podjele 'mi i oni', pokušao biti kao 'oni' te se izgubio pri tom.
Ostojićevo mišljenje je da nije svatko u stranci odradio svoj posao, ali i da SDP nikad sam nije dobio izbore. Ne možeš dobiti svaku utakmicu, ali ne očekuješ nakon toga nož u leđa, naveo je. Picula je ustvrdio da stranka s nejasnim političkim ciljem ne može privući birače te da SDP nije znao prepoznati frustracije u društvu kao što su znali Most ili Živi zid. Ocijenio je i da je predizborna kampanja bila loša. Sobol uzroke poraza vidi u naglašenim unutarstranačkim prijeporima.
Miljenić: U borbu protiv klerikalizacije društva
Većina kandidata se, odgovarajući na pitanje o tome kako se boriti s jačanjem klerikalizacije društva, suglasila da treba pokušati revidirati vatikanske ugovore. Pri tom je Orsat Miljenić istaknuo da se prije bilo kakve aktivnosti mora unutar stranke odrediti što su ciljevi, kako ne bi preuranjeni i nedorađeni prijedlozi izazvali nepovoljne reakcije javnosti. Borba protiv klerikalizacije za SDP je, ne samo politička prilika, nego i obveza, naveo je. Ostojić smatra da SDP može početi djelovati na revidiranju vatikanskih ugovora i sad, dok je još u opoziciji, Picula drži da Hrvatska mora biti sekularna država, ali da mora proptivati međunarodne ugovore, a Leaković je uvjerenja da SDP mora okupiti sve snage u društvu koje žele pružiti otpor retrogradnim strujama.
Članovi SDP-a u dvorani Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku su često blagim pljeskom popratili izlaganja kandidata, ali se nije izdavajala posebno podrška nekom od kandidata.