Izvješća o granatiranju najveće europske nuklearne elektrane u Ukrajini pod ruskom okupacijom ponovno su potaknula strahove od nuklearne katastrofe. Zabrinutost potencira i međusobno optuživanje Rusije i Ukrajine za napade, s tim da obje zemlje pritom upozoravaju na opasnost za cijelu Europu. O situaciji u Zaporižju danas će raspravljati i Vijeće sigurnosti UN-a, a glavni tajnik António Guterres uoči rasprave izrazio je duboku zabrinutost incidentima koji bi, nastave li se, 'mogli izazvati katastrofu'. A što kažu stručnjaci?
Elektrana Zaporižje na području ukrajinskog grada Enerhodara granatirana je nekoliko puta i djelomično oštećena prošli vikend. Iako je ključna infrastruktura ostala netaknuta, granate su pale u blizini skladišta za potrošeno nuklearno gorivo u kojem se nalazi 174 kontejnera visoko radioaktivnog materijala. Šef ukrajinske državne tvrtke za nuklearnu energiju Petro Kotin izjavio je da je to najradioaktivniji materijal u cijeloj nuklearki, a oštećenje bi značilo njegovo širenje i radioaktivni oblak čije bi kretanje određvali vremenski uvjeti.
'Rizik je jako velik', rekao je Kotin. Ukrajinci tvrde da su ruskom napadu oštećena tri detektora za praćenje radijacije, a djelatnik nuklearke hospitaliziran je s ranama od gelera.
vezane vijesti
Glavni tajnik UN-a Guterres nazvao je svaki napad na nuklearne objekte 'samoubojstvom', a čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Mariano Grossi pozvao je obje strane na 'najveću suzdržanost' kako bi se izbjegla nuklearna katastrofa. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski podsjetio je da černobilsku katastrofu prouzročila eksplozija u jednom reaktoru, dok Zaporižje ima šest energetskih jedinica.
Ipak, stručnjaci kažu da situacija u Zaporožju ne opravdava upozorenja o katastrofi diljem Europe. Uvjereni su da je rizik od kataklizme slične onoj u Černobilu iz 1986. godine - nizak, piše portal Politico.
Rizici od granatiranja su ograničeni jer su reaktori zaštićeni betonom debljine do 10 metara, rekao je Leon Cizelj, predsjednik Europskog nuklearnog društva. Procijenio je da će bi samo ciljana zračna bombardiranja vjerojatno probila zidove reaktora, dok bi napad na skladišta potrošenog goriva imao ograničen učinak, jer bi svaki oslobođeni radioaktivni materijal imao krajnji domet do 20 kilometara.
James Acton, suvoditelj programa nuklearne politike pri Zakladi Carnegie za međunarodni mir, složio se da granatiranje nije pravi rizik, ukazujući umjesto toga na ranjivost rashladnih sustava elektrane. 'Prava analogija ovdje je Fukushima, a ne Černobil', rekao je. Nuklearne elektrane projektirane su s višestrukim neovisnim sigurnosnim sustavima, uključujući brojne priključke na mrežu i pomoćne dizel generatore. Zaporižje također slične sustave za hlađenje, koji bi mogli biti relativno ranjivi jer moraju biti u kontaktu s vanjskim svijetom, što ih čini potencijalnim metama za napad, rekao je Acton.
Obojica su naglasila da bi čak i u najgorem slučaju - ako rashladni sustavi zakažu, što bi dovelo do taljenja reaktora - to prouzročilo ozbiljnu štetu samo na lokalnoj razini. Cizelj je procijenio radijus od 30 kilometara. 'Bit će to tragedija za lokalno stanovništvo', rekao je, čak i ako ne bi izazvalo neposredne žrtve. Istovremeno, 'za nas u Europi ... to bi bio vrlo nevažan događaj, u smislu posljedica za zdravlje ili bilo što drugo u okoliš.'
