Novi arhitektonski trend: Mini-kuće
Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia.hr
Novi arhitektonski trend: Mini-kuće
Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia.hr
AMERIČKI TREND OSVAJA EUROPU
Prije nekoliko godina u SAD-u razvio se društveni pokret usmjeren na buđenje svijesti o potrebi promjene megalomanskog životnog stila američkih građana, koji se očituje prvenstveno u gomilanju stvari i stanovanju u velikim kućama. Najnovijem trendu definitivno je kumovao slom hipotekarnih kredita uslijed kojeg su mnogi ljudi izgubili domove. Sve to dovelo je do racionalizacije prostora pa se unazad nekoliko godina kvadratura prosječne američke kuće smanjila za desetak četvornih metara. Trend gradnje minijaturnih kuća prati sve više Amerikanaca, a svojom graditeljskom kreativnošću zarazili su i Europljane.
Zahvaljujući inovativnim arhitektonskim rješenjima i ekonomskoj održivosti ubuduće bi se do krova nad glavom trebalo dolaziti jednostavnije i jeftinije, bez bojazni od beskućništva. No hoće li mini kuće preplaviti i hrvatsko tržište naviknuto na tradicionalnu gradnju?
Glavno obilježje kućica, a to je minijatura, donosi brojne prednosti u odnosu na tipične obiteljske kuće: zauzimaju manje prostora, brže se i jednostavnije grade, a često se za gradnju koriste reciklirani ili ekološki materijali. Kućice se mogu podijeliti na nekoliko tipova: one mobilne, na kotačima ili na prikolici, te one građene na klasičan način, ali manjih dimenzija. Mobilne imaju tu prednost da ih se može premještati na drugu lokaciju kad se vlasnici zasite jednog te istog pejzaža.
Mini kuće imaju sav prostor potreban za stanovanje: kuhinju, kupaonicu, dnevnu zonu, spavaći dio, a često i prostrane trjemove i terase. Osim što su jednostavnije za gradnju, jednostavnije su za održavanje, čišćenje te imaju manje troškove i režije.
Elegantne hobitske kućice iz Kanade
Iako po dimenzijama male, kućice oduševljavaju raznim oblicima, dizajnom, arhitekturom i uređenjem, a neke tvrtke već su se specijalizirale za njihovu izradu. Škotska tvrtka FullMoon Tiny Shelters nudi kuće manje od 20 četvornih metara, a mogu se koristiti kao domovi, ateljei, umjetnički studiji, mobilni uredi ili kućice na brodovima (boathouse). U toj tvrtki drže se mota ‘manje je više', ali i slobode kretanja, pa je većina kućica mobilna.
Za hobitske kuće specijalizirala se tvrtka Magic Green Homes te je kućice iz Međuzemlja pretvorila u realnost. Ta tvrtka gradi montažne domove od presvođenih ploča prekrivenih zemljom, na kojoj raste trava, ali može se posaditi i drugo ukrasno bilje.
Propala hrvatska verzija hobitske arhitekture
Za razliku od elegantne hobitske arhitekture, koju nudi kanadska tvrtka, a koja malene kuće nudi i kao naselja u različitim dijelovima svijeta, pa tako i onim pustinjskim ili prekrivenim snijegom, u slavonskom selu Oriovčić, na obroncima Dilja, iznikla je prva hobitska kućica od drveta, slame, zemlje, ovčje vune i blata. Umjetnik i kipar Andrej Macko odlučio je sa svojom obitelji izgraditi samoodrživu kuću po principu ‘uradi sam'. No, kako kaže Macko, izgraditi kuću nije lako pa je u pomoć pozvao volontere iz cijelog svijeta. Na gradnji hobitske kućice u Slavoniji našli su se tako mladići i djevojke iz Švicarske, Francuske, Engleske i Njemačke, a izvođenje radova plaćeno im je u smještaju i hrani.
U nesvakidašnji pothvat Macko se upustio, kako kaže, osim iz ekoloških, iz ekonomskih razloga, odnosno nedostatka novca kojeg nakon kupovine imanja nije ostalo dovoljno. Njegov primjer teško da će slijediti većina hrvatskih građana i građanki, ali želju da grade kuću po jeftinijoj cijeni imaju svi. A takvu mogućnost ponudili su arhitekti Tomislav Pavelić i Robert Jonathan Loher projektom ‘Moja kućica, moja slobodica. Taj je arhitektonski dvojac osmislio model po kojem na cijenu građenja po četvornom metru utječe klijent, tj. odabir načina građenja, uz još 1.000 eura za projekt. No on nije zaživio jer se u međuvremenu promijenio zakon.
Iskustvo iz legalizacije otkrilo sve nedostatke u gradnji obiteljskih kuća u RH
'Kad smo postavljali cijelu priču, prije tri godine, na snazi je bio stari zakon, prema kojem se tako mala kuća, obiteljska, pa i manja, mogla raditi na osnovi uvjeta građenja, znači da netko tko gradi kuću ima idejni projekt. Onda se zakon promijenio i moralo se ići na kompletnu građevinsku dozvolu, što znači glavni projekt za građevinu i uključuje arhitekturu, statiku, vodu, električne instalacije i sve ostalo, a to naravno poskupljuje cijelu stvar', objašnjava zagrebački arhitekt Pavelić. Prema njegovim riječima, cijenu može spustiti jedino velika količina, a nju je na ovim prostorima teško postići.
Arhitekti Pavelić i Loher predstavili su tri tipa kuća, a osnovni je tip bio kontinentalna kuća u Hrvatskoj, prizemnica s tavanom i krovom, čija je osnovna prostorna jedinica svedena na dimenzije 5,55 x 3,45, a puna dužina postiže se spajanjem četiriju takvih jedinica pa je tlocrtna dimenzija 5,55 x 13,80 metara. Projekt su krenuli osmišljavati nakon što su, kao i većina arhitekata, sudjelovali u legalizaciji, prilikom čega su uočili nefunkcionalnost kuća.
'U realnosti kuće su i preskupe i neartikulirano prevelike, to je njihov glavni problem. Zbog toga smo osmislili malu kuću, površine 75 metara četvornih, koja se može duplirati ako vlasnici žele koristiti tavan. Tada sve ostaje unutar legalnih dimenzija, a da se prema državi, odnosno ishođenju dodatne dokumentacije, ništa ne mijenja. Postoje još mogućnosti dodavanja manjih volumena uz glavni, pa se prostor može parcijalno povećavati, recimo dodavanjem ‘ganjka’ ili sl., a da kuća i dalje ostaje jasnog volumena i prepoznatljiva', kaže Tomislav.
Hrvatski klijenti vole sve servirano, a skeptični su prema inovativnim rješenjima
Prema njegovim riječima, ni otvorenost u odnosu prema klijentima, u smislu da oni kao arhitekti definiraju volumen, a vlasnici određuju unutarnji raspored, nije se pokazala pravim rješenjem.
'Ispada da ljudi ne vole tu mogućnost izbora, da bi radije, kao što su navikli vidjeti po medijima ili u Ikei, sve sređeno, gotovo, pa se onda odlučuju hoće li to ili neće', kaže Tomislav.
Bez obzira na sve prepreke, Pavelić ističe da su oni i dalje za to da treba reducirati veličine, a na pitanje hoće li do toga doći u Hrvatskoj, odgovara: 'U ovakvim uvjetima potpune nesigurnosti, od bankovno-kreditne pa nadalje, i s krizom koja još de facto traje i cijenama koje su još jako visoke, nekako smo skeptični što se tiče te mogućnosti. Naravno da će prije ili kasnije doći do pomaka, ali da će zaživjeti u nekom kraćem vremenskom roku, to ne mislimo', kaže Tomislav.
To mišljenje dijele i izvođači koje se bave takvom gradnjom, a koji smatraju da se male konstrukcije mogu izvoditi jedino od vrhunskih materijala, pa odnos veličine i kvalitete na kraju dovodi do toga da kvadrat kućice košta više od tipične obiteljske kuće, a to će definitivno odbiti klijente da se odluče za malu kuću, bez obzira na njene prednosti, uključujući jedinstven i neobičan dizajn.