Tijekom 2017. godine najviši hrvatski dužnosnici i sukreatori vanjske politike, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i premijer Andrej Plenković, isticali su važnost širenja diplomatske mreže na Južnu Koreju te Bosnu i Hercegovinu.

Predsjednica je još potkraj kolovoza na Konferenciji veleposlanika, generalnih konzula i otpravnika poslova u Zagrebu najavila otvaranje veleposlanstava u Južnoj Koreji i Kazahstanu, dok je premijer govorio o važnosti što skorijeg otvaranja konzulata u Livnu i Vitezu za tamošnje Hrvate. 

U tom kontekstu naš veleposlanik u Japanu Dražen Hrastić još u veljači 2017. godine najavio je korejskim novinarima da će Hrvatska do kraja godine otvoriti veleposlanstvo u Seulu, dok je u lipnju iste godine o otvaranju hrvatskog veleposlanstva u Koreji govorio, tijekom svečanosti povodom treće obljetnice Hrvatsko-korejskog poslovnog kluba, južnokorejski veleposlanik u Hrvatskoj Park Won-sup.

>>> Nakon Kuvajta Hrvatska će se nastaviti širiti po Aziji

Otvaranjem veleposlanstva u Seulu u hrvatskoj se diplomaciji već dugo spekulira. Tako je o hrvatskim diplomatskim predstavništvima u plinom bogatoj monarhiji Perzijskog zaljeva Kataru te u tehnološki naprednoj i isto tako bogatoj Južnoj Koreji govorio još Goran Jandroković dok je obnašao dužnost ministra vanjskih poslova. Dakle prije desetak godina. U međuvremenu je veleposlanstvo otvoreno u Kataru, pa i u obližnjem Kuvajtu, ali s Korejom je negdje zapelo.

U Seulu se prilagođavaju standardima  

Na naš upit zašto još nije otvoreno veleposlanstvo, iako je u javnosti najavljivano da će posao biti obavljen do kraja godine, iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) poručili su nam da se priprema otvaranje veleposlanstva u Republici Koreji sa sjedištem u Seulu i da su zadovoljeni svi proceduralni i zakonski uvjeti zemlje primateljice.

>>> Josipović iz Katara: Ne vraćamo se bez važnih rezultata

Kako su objasnili, veleposlanstvo je registrirano i trenutačno obavlja dužnosti u okviru sadašnjih nadležnosti na privremenoj adresi. Koje su to nadležnosti, nisu pojasnili. Iz MVEP-a navode da se zbog potrebe zadovoljavanja svih uvjeta Schengenskog sporazuma trenutačno radi na prilagodbi navedenim standardima, nakon čega će veleposlanstvo otpočeti s radom u punom kapacitetu i sa svim konzularnim ovlastima.

O otvaranju veleposlanstva u Kazahstanu naveliko se govorilo još u vrijeme vlade Zorana Milanovića. Tadašnja ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić čak je prilikom susreta s kazahstanskim šefom diplomacije Erlanom Idrisovom u listopadu 2014. najavila otvaranje veleposlanstva u glavnom gradu Kazahstana, Astani, već iduće (2015.) godine. No to se nije ostvarilo, premda se ideja nije ugasila jer Hrvatska s tom energetski bogatom srednjoazijskom državom održava snažne bilateralne veze.

U MVEP-u su nam rekli da poduzimaju pripremne radnje za otvaranje veleposlanstva u Kazahstanu. Trenutno se, objasnili su, u suradnji s nadležnim institucijama zemlje primateljice traže odgovarajuće lokacije i dogovaraju organizacijsko-tehnička pitanja.

U Bosni finiširaju poslovne prostore  

Što se tiče konzulata u Livnu i Vitezu, ideja se počela realizirati za kratkotrajne vlade Tihomira Oreškovića i tadašnjeg ministra vanjskih i europskih poslova Mire Kovača, posebno u kontekstu davanja snažnije podrške tamošnjim Hrvatima. Plenković je ljetos najavio skoro otvaranje konzulata u tim bosanskohercegovačkim gradićima, a potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić jednom je prilikom izjavila da očekuje njihovo otvaranje do jeseni prošle godine. 

Gdje je zapelo, pitali smo Ministarstvo, iz kojeg su nam odgovorili da su nakon odluka o uspostavi konzulata u Livnu i Vitezu i dobivene suglasnosti zemlje primateljice pristupili iznalaženju poslovnih prostora za njihov smještaj.

Poručili su da su u tijeku građevinski radovi na prilagodbi poslovnih prostora potrebama funkcioniranja konzulata, odnosno niza radova nužnih kako bi obje lokacije u vrlo skoro vrijeme mogle biti u punoj funkciji.