Vlasnici medija godinama ignoriraju zakonske obaveze o donošenju redakcijskih statuta kojima bi se novinarima omogućilo davanje suglasnosti na imenovanje glavnih urednika, upozoreno je večeras na tribini Hrvatskoga novinarskog društva (HND) pod nazivom 'Glavni urednici'
Na tribini su na pitanja tko su u danas glavni urednici medija, kako se oni biraju ili postavljaju, koliko na njihov izbor utjecaja imaju sami novinari, je li glavnim urednicima bitniji interes novinara ili poslodavaca te o političkim i vlasničkim pritiscima na glavne urednike govorili bivši i sadašnji glavni urednici.
Sudjelovali su glavna urednica tportala Alemka Lisinski, bivši glavni urednik Vjesnika Krešimir Fijačko, bivši glavni urednik Večernjeg lista Branko Tuđen, bivši glavni urednik tjednika Danas Dražen Vukov Colić, glavni urednik 24 sata Renato Ivanuš, glavni urednik 21. stoljeća Borna Keserović te profesorica Fakulteta političkih znanosti Gordana Vilović i potpredsjednica HND-a Slavica Lukić
Napominjući kako se položaj glavnog urednika obično nalazi u trokutu između vlasnika medija, novinara i čitatelja, Lukić zabrinjavajućim smatra što je glavnim urednicima danas glavni kriterij postala lojalnost i spremnost na bespogovorno ispunjavanje zahtjeva poslodavaca. Smatra da se sve češće na pozicije glavnih urednika i njihovih zamjenika imenuju ljudi bez značajnije novinarske karijere, a da je glavni kriterij pri njihovu izboru - lojalnost poslodavcu.
'Krajnje je zabrinjavajuće što se već osam godina ne poštuje Zakon o medijima koji traži donošenje redakcijskih statuta kako bi se novinarima omogućilo da daju suglasnost o prijedlogu glavnog urednika ili pokrenu postupak njegova razrješenja ukoliko se ustanovi da teško krši novinarska načela', rekla je Lukić.
Da u njihovim medijima nije bilo miješanja u uređivačku politiku rekli su Ivanuš, Keserović i Lisinski. Navodeći kako je tportal (kojem je vlasnik Hrvatski Telekom) objavio svaku vijest o otpuštanjima u toj tvrtki ili o prosvjedu njegovih radnika, Lisinski je naglasila da glavni urednik prvenstveno mora voditi računa o interesu javnosti. Istaknula je potrebu elementarnog konsenzusa o uređivačkoj politici između novinara i glavnog urednika. No, Lisinski drži i da vlasnici, koji ulažu sredstva, imaju pravo izabrati svoje ljude.
O politički pritiscima na njih kao glavne urednike govorili su bivši glavni urednici Vjesnika, Danasa i Večernjeg lista - Fijačko, Vukov Colić i Tuđen. Tuđen je priznao da mu danas 'zna biti neugodno kad čita svoje ondašnje tekstove', a Fijačko je kazao da je 1993. i 1994. (kada je bio prvi put glavni urednik Vjesnika) bilo dosta pritisaka vladajuće stranke, a njegov posao bio je da ih odbije.
Ivić Pašalić bio je taj koji me 1993. i 1994. nekoliko puta nazvao i pokušao isposlovati da se nešto ne objavi. Nikad ga nismo poslušali i nismo podlegli pritisku', kazao je Fijačko. Dodao je i da, dolaskom tadašnje vladajuće koalicije 2001. godine na njega (u drugom mandatu) nije bilo pritisaka. Vukov Colić podsjetio je na političke pritiske koje je imao kao glavni urednik Danasa.
Napominjući da je medijska situacija u Hrvatskoj puno lošija nego u Europi, prof. Vilović je rekla da se u Europi, zbog uvođenja novih tehnologija, ukidaju pojedini tiskani mediji, ali i da novinarstvo nije 'na samrtnoj postelji' kao u Hrvatskoj.