Na pisanom ispitu matematike, rigoroznom kakvi već jesu u japanskim srednjim školama, jedan od japanskih reprezentativaca na ovogodišnjem Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji svojedobno je umjesto riješenih zadataka napisao samo tri riječi: 'Želim biti nogometaš!'

Idu li noge i glava zajedno? Nogometašima zamjeraju nedostatak akademske naobrazbe, ali to je razumljivo s obzirom na to da se loptom počinju baviti kao klinci, pa dok njihovi vršnjaci rješavaju integrale i jednadžbe s dvije nepoznanice, oni s klubovima već potpisuju prve ugovore.

Ali unatoč nedostatku formalnog obrazovanja, u vrhunskih nogometaša noge ne idu bez glave, što je potvrdila grupa švedskih istraživača zaključivši da su profesionalni nogometaši daleko inteligentniji nego što ih javnost takvima percipira. Štoviše, u svojoj knjizi 'Glupi nogometaš je mrtav: uvid u um profesionalnog igrača', izdanoj 2013., autor Paul McVeigh iz Sjeverne Irske objašnjava kako suvremeni igrač ne može opstati na terenu bez oštrog i brzog razmišljanja. I sam bivši profesionalac sa 16-godišnjim stažem u Tottenham Hotspuru, Luton Townu, Burnleyju i Norwich Cityju, McVeigh iz vlastitog iskustva potvrđuje to da bez mentalne igre nema prave igre na terenu.

'Za uspješnu karijeru danas više nije dovoljan prirodni dar. Vrhunski igrač mora biti pametan, ne u akademskom smislu, nego u razmišljanju', piše McVeigh pa kaže kako u jako natjecateljskom nogometu, u kojemu klubovi za vrhunske igrače plaćaju desetine i više milijuna eura, uspijevaju samo oni koji su potpuno posvećeni onome što rade, mentalno elastični i imaju pobjedničku psihologiju.

Među najinteligentnijim igračima svakako se pamti vezni igrač Chelseaja Frank Lampard. Prema testiranju Mense, najvećeg međunarodnog udruženja visokointeligentnih pojedinaca u svijetu, Lampardov IQ je nevjerojatnih 150, čime se svrstava među 0,1 posto najinteligentnije populacije u svijetu. Njegov prijemni ispit općeg znanja za upis na fakultet, uključujući latinski, također je bio bez ijedne greške te su ga suigrači zvali Super Frank. Nakon igračke karijere bacio se u trenere i uspješan je dječji pisac s dvadeset naslova (najnoviji dječji roman 'Igra je gotova!' izdan je ove godine), no mediji kao mediji. Umjesto izuzetnim uspjesima i izvan terena, nerijetko su se radije bavili njegovim javnim nepodopštinama.

Mada nogomet baš nije poznat kao igra akademskih građana, neki profesionalni igrači i treneri uspjeli su ipak diplomirati, neki čak u redovnom roku, unatoč treninzima i do deset sati dnevno, stalnim putovanjima, pripremama, karantenama... Među našima jedan od takvih je Zvonimir Boban, savjetnik predsjednika FIFA-e Giannija Infantina i predvodnik Vatrenih Ćire Blaževića, koji je diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temu 'Kršćanstvo u Rimskom Carstvu', dok je Slaven Bilić diplomirani pravnik (otac mu je bio dekan Pravnog fakulteta u Splitu) i govori četiri jezika.

Hajdukov stoper Goran Milović u redovnom je roku diplomirao na Kineziološkom fakultetu u Splitu, a bivši igrač Lokomotive i Dinama, kasnije Rudeša, Leonard Mesarić magistrirao je pedagogiju i informatiku te upisao i doktorski studij pedagogije, no kasnije je od toga odustao.

Jedan od najobrazovanijih sportaša u povijesti nogometa nedvojbeno je bio Socrates Brasileiro Sampaio de Souza Vieira de Oliveira ili, kratko, Doktor Socrates. Brazilski vezni igrač za vrijeme profesionalne nogometne karijere doktorirao je medicinu, nakon napuštanja terena radio kao liječnik i istodobno pisao serije političkih i ekonomskih komentara. Od najranije dobi gutao je filozofsku literaturu iz bogate obiteljske biblioteke, što je kasnije nedvojbeno odredilo njegov politički angažman - osnovao je Korintsku demokraciju, pokret (nazvan prema klubu u kojemu je igrao) za borbu protiv tadašnje vojne vlade.

Iako je pušio dvije kutije dnevno i obilno posezao za kapljicom, na terenu je postizao vrhunske rezultate. Uoči Svjetskog nogometnog prvenstva 1982. u Španjolskoj, kapetan brazilske reprezentacije ostavio se cigarete, dotjerao liniju, nabildao mišiće i u odlučnoj utakmici protiv tadašnjeg Sovjetskog Saveza zabio presudan gol.

'Ne, nije to bio gol. Bio je to beskonačni orgazam, neponovljiv osjećaj...', citira ga njegov biograf Andrew Downie u knjizi 'Doktor Socrates'. Umro je 2011. u 57. godini od sepse uzrokovane trovanjem hrane.

Socrates nije jedini nogometaš s diplomom medicinskog fakulteta. Stekao ju je Nizozemac Denis Bergkamp za vrijeme igranja u Arsenalu, kao i bivši argentinski izbornik Carlos Bilardo, koji je 1986. Argentinu doveo do svjetskog naslova. Specijalizacija dr. Bilarda je - ginekologija.

Izbornik islandske reprezentacije na ovogodišnjem prvenstvu u Rusiji je zubar Heimir Hallgrimsson, koji i dalje Islanđanima popravlja zube, dok je njihov vratar Hannes Halldorsson filmski redatelj. Dugogodišnji igrač Barcelone Andres Iniesta diplomirao je biologiju, britanski branič David Wetherall kemiju, dok nekadašnji igrač Evertona Barry Horne danas predaje kemiju i fiziku.

Nekadašnji igrač Real Madrida Esteban Granero po struci je psiholog, Nizozemac Arjan de Zeeuw je karijeru izvan terena nastavio u policiji kao forenzički detektiv, dok je njegov sunarodnjak, diplomirani ekonomist Edwin van der Sar šef marketinga u Ajaxu. Ekonomiju su također završili Juventusov obrambeni igrač Giorgio Chiellini, branič Barcelone i Ajaxa Oleguer Presas, vratar Bayerna i Bayer Leverkusena Hans-Jörg Butt, igrač britanskog Watforda Nordin Ambarat, današnji tehnički direktor njemačke reprezentacije Oliver Bierhoff, kao i tehnički direktor Reala Emilio Butragueno.

Branič Intera Yuto Nagatomo ima diplomu politologije, dok je nekadašnji vratar Shaka Hislop porijeklom iz Trinidada i Tobaga te s dugim stažem u britanskim klubovima diplomirao strojarstvo, a na praksi radio u NASA-i.

A ono što se japanskom reprezentativcu s početka ove priče nije sviđalo uspjelo je Juventusovu Pavelu Nedvedu i rođenom Kameruncu, braniču Jean-Alainu Boumsong-Somkongu (karijeru počeo u Le Havreu, a završio u Panathinaikosu): obojica su diplomirala čistu matematiku.

Napadač Manchester Uniteda, Belgijanac Rumelu Lukaku, podrijetlom iz Konga, tečno govori šest jezika: francuski, nizozemski, engleski, portugalski, španjolski, kongoanski svahili te razumije njemački. Iako se nigdje ne ističe formalno obrazovanje nekadašnjeg prvotimca Davora Vugrinca, kolege Zlatka Dalića u vrijeme zajedničkih profesionalnih dana u Varteksu, on će u povijesti hrvatskog nogometa zauzeti posebno mjesto kao igrač koji je izvan terena ostavio neizbrisivo mjesto u hrvatskoj kulturi. Kao strastveni kolekcionar slika ima jednu od najvrednijih privatnih zbirki remek-djela hrvatskih majstora, za koju naši povjesničari umjetnosti kažu da jedina može parirati fundusu Moderne galerije.

I tako, 'unatoč naslovu, glupi nogometaš nije sasvim mrtav', komentira jedan kritičar spomenutu knjigu Paula McVeigha, ali ona pokazuje, kaže on, da 'vrhunskog igrača nema bez intuicije, snalaženja u nemogućim situacijama, lukavosti i emocionalne inteligencije'.