Ugledni profesor Ivan Rimac smatra da nas, ekonomski gledano, čeka teška godina. 'U prvom pogledu pogodit će Vladu, koja će morati osigurati sredstava kako bi izgurala godinu. Možemo očekivati udar na standard stanovništva u vidu povećanja nezaposlenosti i smanjenih primanja', objašnjava Rimac.

On je mišljenja da iduće godine možemo očekivati i zaoštravanje socijalne, u prvom redu sindikalne borbe. 'Borba će im biti otežana teškim stanjem u državi, pa će poslodavci biti u prednosti sa svojim restriktivnim planovima uz poruke Budite sretni što imate plaće', rekao je profesor.

Vlada će tijekom cijele godine, objašnjava, biti u konstantnim problemima kako iz mjeseca u mjesec namaknuti novac za plaće radnicima koji rade u javnim službama i administraciji. 'Zbog toga možemo očekivati kresanje javne potrošnje, dakle manje novca za zdravstvo, socijalnu skrb, obrazovanje i znanost. Dio troškova će se pokušati prenijeti na stanovništvo, što neće proći bez otpora', mišljenja je on.

Krupni sukobi se mogu očekivati u nekoliko sektora. 'U prvom planu će se naći radnici nezadovoljni planom privatizacije brodogradilišta dogovorenim s Europskom komisijom. Baš tu bi se moglo otvoriti pitanje koliko nam dobro ide proces pregovora s EU-om i koliko uspijevamo sačuvati u tom procesu. Osim toga, i sami pregovori s EU-om uz posljednje blokade Slovenije došli su u slijepu ulicu. Zbog toga će se smanjivati uvjerenost da treba forsirati brzinu prilikom pregovora s Unijom. Stoga će u prvi plan izbiti različitost viđenja iste stvari sa stanovišta političara, odnosno stanovništva', zaključio je Rimac.
Slavko Kulić s Ekonomskog instituta kaže da znanstvenici ne barataju pojmovima poput optimizma ili pesimizma, već se oni bave realitetom. 'Budućnost se ne očekuje, ona se izgrađuje. Moramo se suočiti sa stvarnošću kako bismo mogli prosuđivati ishod ove stvarnosti u neposrednoj budućnosti', smatra Kulić.

Brojne ekonomske rasprave svakodnevno govore, priča profesor, da neće biti moguće ekonomskim programima pronaći rješenje koje bi odgovaralo političkom voluntarizmu.

'Problem ovoga društva duboko je u njegovom konstruktu. Hrvatska nije politički konstituirana u smislu tipa socijalnih odnosa koje prakticiramo (anglosaksonski ili europski tip). Svi problemi prolaze iz toga prešućenog žarišta, pa je teško bilo što poželjno napraviti što se tiče ekonomije, prava i sociologije društva', objašnjava Kulić.

'Problem je što smo financije koje smo imali prodali strancima, pa se govori o krizi financijskog sustava. Ne radi se o krizi financijskog sustava jer takvo što ne postoji. Radi se o krizi načina proizvodnje života na dug. Život na dug je stvaratelj deficita jer mu je potrebna tuđa moć. Na tuđoj moći nema opstanka života. Time se moramo baviti ovoga časa, a ne čekati iduću godinu da nam to drugi dokažu', objašnjava profesor Kulić.

'Iduća godina će nas osvijestiti', smatra on, 'bilo da se sami susretnemo s tom nužnošću, bilo da nam naši vjerovnici to daju do znanja. Ne treba iduću godinu očekivati katastrofično s naslovom kulturnih i materijalnih dobara, već s naslovom nedostatka svijesti, odnosno samosvijesti. Iduća godina je za nas poželjna u smislu radikalnih promjena u našoj neurologiji, svijesti, samosvijesti. Ona mora biti povratak stvaranju kulturnih i materijalnih vrijednosti jer naš opstanak ovisi o našoj moći, tj. proizvodnji moći pomoću sebe', zaključio je profesor.

Naša potrošnja u svemu treba ovisiti o nama i našim mogućnostima, a ne o drugima.

'Vlada i poslodavci moraju pronaći model suradnje s radnicima, a ne s njima biti u sukobu. Hrvatska udruga poslodavaca i radništvo trebaju zajedno odlučivati o sudbini naroda ovoga prostora', poželio je Kulić .

Dekan pravnog fakulteta Josip Kregar kaže da će i on podleći općem stavu da će 2009. biti teška godina. 'Smatram da će 2009. godina biti godina otriježnjenja, jer smo dosad živjeli u dražesnom stanju opuštenosti', rekao je Kregar. Napomenuo je da konačno moramo shvatiti da na svijetu postoje brojne siromašne i zadužene države i da mi polako, ali sigurno upadamo u tu kategoriju. Zbog toga, smatra on, 2009. godina mora biti godina otrežnjenja u kojoj ćemo se trznuti i svesti se na pravu mjeru.

Sociolog Dražen Šimleša nije sklon davanju prognoza jer je teško reći nešto što već prije nije rečeno, a i nemoguće je povezati sve varijable koje utječu na stanje stvari. Ipak, smatra da će u 2009. godini i u dijelu 2010. kulminirati financijska kriza, ali i ostale krize koje nas potresaju, a o njima se manje raspravlja u javnosti, kao što je to slučaj s klimatskim promjenama i ugroženosti eko sustava

Pokazat će se nesposobnost politike, nastavio je dalje, da iskoristi krizu kako bi se konačno krenulo u novom smjeru. 'Tijekom 2008. godine bili smo svjedocima drugih kriza poput nestašica hrane i skupih energenata. Zbog manje potrošnje uslijed financijske krize, to je sada palo u drugi plan, ali prema podacima UN-ove agencije za energiju, zalihe nafte smanjuju se brže nego što su oni predviđali. Problemi su se godinama gomilali, a nije ih se rješavalo.

Istovremeno bi se trebalo baviti s više različitih segmenata kako bi se dobila potpuna slika. Mi se uvijek bavimo jednom stvari, a ne globalom. Sada je ekonomska kriza, pa se bavimo time, a ostalo zanemarujemo. Isto kao što su burzovni mešetari mislili da mogu djelovati neovisno o ostalim segmentima življenja, pa je zbog njih planula svjetska ekonomska kriza, tako ni mi nismo razvili svijest da stvari treba gledati u cjelini. Nismo dobili rješenja za probleme iz 2008. i oni će se preliti u 2009. godinu. Ove godine jedino smo više trošili, što je utjecalo na gomilanje otpada, onečišćenje eko sustava i pogoršanje zdravlja. Ali nas nije bilo briga, kao da to nije bitno', zaključio je Šimleša.