Ako ste odrasli u 'post-MI' Splitu - razdoblju netom nakon osmih mediteranskih igara održanih davne 1979., zasigurno su vam djetinjstvo obilježili zahvati, segmenti i posljedice ove sportske manifestacije, koja je trajno i radikalno promijenila sliku tadašnjeg Splita.

Osme mediteranske igre, odnosno njihov vizualni identitet, tema su izložbe 'Dizajn projekt: VIII mediteranske igre, Split 1979.' autora Borisa Ljubičića, koja je do kraja tjedna otvorena u galeriji hrvatskog dizajnerskog društva u Boškovićevoj ulici u Zagrebu.

Kako uvodnik projekta naglašava, izložba je fokusirana na jedan od najambicioznijih i najkompleksnijih dizajnerskih zahvata svog vremena – dizajn vizualnog identiteta međunarodne sportske manifestacije država s Mediterana održane u Splitu, u njezinom osmom izdanju.

Spomenute Igre su, bez imalo pretjerivanja, permanentno promijenile izgled i zacrtale daljnji razvoj Splita, poglavice iz arhitektonskog i prometnog aspekta, u vidu brojnih velikih zahvata i novonastalih vizura suvremenog grada te dodatno potenciranoj ukorijenjenosti sportskog fanatizma – karakteristika grada pod Marjanom koje do danas nisu znatno izmijenjene.

Premda je paralele s današnjim Splitom postalo deplasirano povlačiti, iz vlastitog subjektivnog aspekta mogu tvrditi da je vizualna estetika provučena kroz Igre utjecala na estetski 'state of mind' ljudi koji su se tada nazivali Splićanima, danas točkasto raspoređenih po istoimenom gradu, Hrvatskoj i svijetu, kojih na formiranju identiteta današnjeg grada i onim pozicijama gdje bi trebali stajati gotovo da i nema.

Ti popratni materijali, vizualni segmenti mediteranskih igara na neki su način postali neslužbena kostimografija i uniforma prijeratnog Splita, nekih drugih, a danas često spominjanih vremena, koja su Splitu valjda trajno osigurala epitet sportskog šarmantnog grada, čije karakteristike danas sve rjeđe zadovoljava.

Malo koje kućanstvo nije posjedovalo legendarnu Adrijanu – stiliziranu sredozemnu medvjedicu i maskotu Igara, čija su se viđenja Splićanima i Dalmatincima pričinjavala do dana današnjeg. Privjesci za ključeve, kemijske olovke, figurice, blokovi, plakati i legendarne majice s raznoraznim aplikacijama znaka Igara bili su must-have svake splitske obitelji, vječno se upisujući u kolektivnu memoriju i u fotografske albume.

Projekt vizualnog identiteta osmih mediteranskih igara ne samo da je ostavio snažan utjecaj na Split i Splićane, već je trajno i s predumišljajem promijenio standarde i prioritete grafičkog dizajna u Hrvatskoj, Jugoslaviji i šire, do danas ostajući sveobuhvatni opširan projekt čije je dosege i cjelovitost teško nadmašiti.

Osnova i polazište projekta bio je i ostao novi znak Igara dizajnera Borisa Ljubičića, izravna reinterpretacija legendarnog znaka Olimpijskih igara. Od pet raznobojnih kontinenata prisutnih u znaku 'velikih' Igara Ljubičić je izdvojio tri kruga - tri kontinenta čiji dijelovi čine Mediteran - Europu, Aziju i Afriku te ih uronio u Mediteransko more.

Nevjerojatno dojmljiv i jednostavnošću impresivan te itekako autentičan znak kasnije je, tek nakon tri natječaja, postao i službeni znak Mediteranskih Igara. Njegova snaga, razumljivost i prepoznatljivost nadrasli su početnu namjenu brendiranja samo jednih, splitskih Igara, zauvijek se upisujući u svjetsku sportsku i dizajnersku povijest.

Na kompleksnom zadatku dizajna vizualnog identiteta radio je Tim za vizualne komunikacije Centra za industrijsko oblikovanje, na čelu s Ljubičićem kao art direktorom i glavnim dizajnerom te nizom dizajnera - Rajnom Buzić Ljubičić, Stipom Bričićem, Hrvojem Devideom, Stuartom Hodgesom i drugima te brojnim fotografima (Siniša Knaflec, Esad Čičić, Petar Dabac, Mladen Tudor, Hrvoje Knez...).

Za dizajn maskote Adrijane inspirirane sredozemnom medvjedicom, odabran je slovenski dizajner Oskar Kogoj.

Kako organizatori ističu, izložba je prvenstveno namijenjena novim generacijama dizajnera i studentima koji će se moći detaljno upoznati s projektom starim trideset godina koji do danas jest ostao u kolektivnoj memoriji, no sažet tek na osnovne informacije o njegovom općenitom značaju, bez detaljnijeg uvida u njegov opseg, njegovu preciznu i slojevitu logiku, tehnološku inventivnost u pojedinim segmentima te čistu konceptualnost, pročišćenu od grafičkog i umjetničkog izraza.

Siguran sam da će izložba poslužiti i kao snažan vremeplov svakom Splićaninu čiju su mladost ili djetinjstvo Igre i sve njihove posljedice zauvijek obilježile, kao i svekolikoj javnosti koja opsežan i precizan uvid u metodologiju i sveobuhvatnost ovakvog i sličnih projekata rijetko ima prilike vidjeti.

Izložba u galeriji HDD-a otvorena je do 16. veljače.