'Iz evidentiranih podataka proizlazi da se od ukupno ostvarenog prometa svega 15 posto prometa odnosi na promet u gotovini, a što je malo vjerojatno s obzirom na ipak vidljivo plaćanje u gotovini. Djelatnosti u kojima je opće poznato da se plaćanje izvršava u gotovini bilježe izuzetno niske dnevne promete te niske dnevne dohotke, npr. trgovina na malo, popravak predmeta za kućanstvo, prosječni dnevni promet prijavljen je 734 kune, a prosječni dnevni dohodak 85 kuna. U restoranima je prosječni dnevni promet 688 kuna, prosječni dnevni dohodak 110 kuna. U barovima prosječni dnevni promet 610 kuna, dnevni dohodak 95 kuna. U ugostiteljstvu promet 620 kuna, dnevni dohodak 100 kuna. Taksi služba 206 kuna, dnevni promet 65 kuna dnevni dohodak. Trgovina na malo u nespecijaliziranim živežnim namirnicama 100 kuna dnevni dohodak, građevinarstvo obrt 108 dnevni dohodak itd. Dakle, prikazani promet iz godišnjih prijava poreza na dohodak ukazuje na nelogičnost s obzirom da prikazana razina prometa jasno ukazuje da obveznik uz tako nisko ostvareni promet uopće ne bi mogao poslovati', pojasnio je predstavljajući Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom zamjenik ministra financija Boris Lalovac.

Naime, kako je kazao, upravo se zbog tih nelogičnosti Vlada odlučila na uvođenje fiskalnih blagajni koje bi obveznici trebali imati već od 1. siječnja 2013.

Zahtijeva se da se svi obveznici moraju pravovremeno pripremiti jer kazna za neprovedbu fiskalizacije bit će pečaćenje i zabrana rada sve dok se ne uspostavi fiskalizacija. Prilagodba da fiskalizaciju znači da će najveći dio obveznika morati prilagoditi svoje postojeće naplatne uređaje, dok se tek manji dio obveznika mora nabaviti nove uređaje koji zadovoljavaju potrebe fiskalizacije', rekao je Lalovac.

S obzirom na to da je zakon već bio na raspravi u prvom čitanju, Vlada je u konačnom prijedlogu zakona ipak izmijenila neke stvari. Precizirane su djelatnosti koje su isključene od obveze fiskalizacije, ali samo one koje obavljaju u uvjetima da postoje druga mjerila veličina ostvarenog prometa. Tako su dodatno oslobođena djelatnost naplate cestarine, osiguranja, plaćanje participacije u zdravstvu, usluga središnjeg depozitorija vrijednosti papira. Propisan je postupak fiskalizacije za područja koja nisu pokrivena internetskom vezom, zbog čega ne mogu podatke izmjenjivati s Poreznom upravom. Proširene su odredbe kojima se uređuje plaćanje u gotovini između obveznika fiskalizacije - ograničava se mogućnost plaćanja u gotovini za nabavku dobara do 5.000 kuna.

Međutim, neke stvari nisu prihvaćene. Primjerice, oslobođenje od fiskalizacije tražili su odvjetnici, no njihov zahtjev nije prihvaćen.

'Propisanim načinom fiskalizacije neće doći do narušavanja instituta odvjetničke tajne jer se za fiskalizaciju ne moraju dostavljati podaci o klijentu', pojasnio je Lalovac.

Intenciju Vlade u imeSDP-a podržala je i potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec, kazavši da se Zakonom o fiskalizaciji uvodi discipline u plaćanju poreza kod obveznika koji posluju s gotovinom, s obzirom na to da se omogućuje 'bolje praćenje naplate poreza i sužavanje prostora za sivu zonu poslovanja, odnosno utaju poreza'.

'Ocjenjujemo da je uvođenje fiskalizacije u poslovanje s gotovinom dobar potez, ne samo radi većeg obuhvata porezne osnovice, već radi uvođenja jednakih uvjeta poslovanja poslovnih subjekata i zaštite kupaca koji plate porez koji ne završi kao prihod proračuna. Kritike da je to još jedan vid porezne presije na poduzetnike, odnosno da će dodatni troškovi utjecati na zatvaranje pojedinih objekata nisu prihvatljivi jer podržavaju nelegalno stjecanje prihoda pojedinaca ili grupa', kazala je Zgrebec, dodavši da će se kritike smanjiti nakon što se sljedeće godine PDV u ugostiteljstvu smanji s 25 na 10 posto.

Zakon o fiskalizaciji podržao je i IDS-ov Damir Kajin, koji se ipak nije mogao načuditi kako, primjerice, sve funkcionira u Austriji gdje ne postoje fiskalne blagajne.

'Na primjer, u jednoj Austriji, jednoj od najuređenijih europskih država, jednoj od najperspektivnijih europskih država kada idete vi u kafić, kada idete u gostionicu, kada plaćate smještaj, kada idete na staze nitko vam ne izdaje račun. To ja ne mogu razumjeti. Kako u jednoj Austriji sve funkcionira, a kako u nas uz sve inspekcije, sve fiskalne kase koje će se sutradan uvesti, sve revizije ili ne znam slično, ništa ne štima. Kako to da Austrijanci paušalom mogu puniti svoj proračun, a mi se, uz sve ove nadzore, krećemo negdje nad financijskim ponorom', zapitao se Kajin, založivši se u svojoj raspravi da se smanje 'drakonske' novčane kazne za neuvođenje fiskalnih blagajni.

Načelno, HDZ bi možda i mogao prihvatiti Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, no u svojoj raspravi HDZ-ov Ivan Šuker pojasnio je zašto neće. 'Ono što fali ovome zakonu je numerički, analitički pokazatelji koliki je taj stvarni ukupni promet i koliki je stvarni taj fiskalni potencijal tih zanimanja kako fizički tako i pravnih osoba kojima mi želimo reći da moraju uvesti tu fiskalnu kasu. I druga stvar, prije četiri-pet godina je bio silni napad na Vladu, na Ministarstvo da su neke zemlje u regiji uvele fiskalnu blagajnu, zašto mi to ne pravimo. Međutim, gledajte što se događa, one ukidaju fiskalnu blagajnu, mi je uvodimo. Postavite si pitanje zašto', kazao je Šuker.

Spomenuo se opasnosti koje uvođenje fiskalnih blagajni može donijeti pojedinim zanimanjima. 'U ovoj zemlji ima na stotine, pa možemo reći i na tisuće ugroženih obrta i ugroženih zanimanja. Njih nitko ne spominje u ovom zakonu. Vi u Zagrebu imate bar 15-ak zanimanja koja će naprosto nestati s ovim dodatnim i administrativnim i poreznim nametom. Naprosto će nestati. Na ovakav način pozatvarat ćete mnogo obrta, osobito u ruralnim područjima, i dobit ćete još jednu vojsku nezaposlenih na burzu, a efekt u proračunu će vam biti jedino dobar ako ponovno dignete PDV ili nešto slično', rekao je Šuker

Posebno je kritizirao odredbu zakona prema kojoj bi se plaćanje gotovinom ograničilo samo do 5.000 kuna.

'U trenutku kad cijeli svijet bježi od plaćanja gotovinom, mi uvodimo mogućnost plaćanja 5.000 kuna u gotovini. Pa to je nonsens, nonsens, nonsens, nonsens i nonsens. Zašto? Kome je u interesu danas da sa 5.000 kuna ide kod nekog poslovnog partnera i plaća mu u kešu kad to može platiti praktički iz svog ureda internetskim bankarstvom ili nečim drugim?' zapitao se Šuker, kazavši da će to dodatno ojačati sivu zonu.

Na njegove primjedbe da će Vlada stvoriti vojsku nezaposlenih odgovorio je zamjenik ministra Lalovac. 'Nije mi sada malo jasno, ako smanjujemo PDV sa 25 na 10 posto, zar to ne bi trebalo potaknuti zapošljavanje, zar to trebalo potaknuti povećanje proizvodnje, povećavati promet, povećavati zapošljavanje. Sada ne razumijem, mi kada dižemo PDV ima vojska nezaposlenih, kada smanjujemo PDV još veća vojska nezaposlenih', zbunjen je bio Lalovac.

Odgovorio je i kritičarima koji su se zabrinuli kako će se fiskalizacija provoditi u područjima gdje nema internetske veze. 'Ne vidim nikakav problem ako nema internetsku vezu, mi smo to dogovorili HAKOM-om, ako nema potvrdu, ako nema nikakvu internetsku vezu, ma nema nikakvih problema, on će i dalje izdavati račun kao što ste vi rekli da on izdaje danas račun. Znači, nema nikakvog troška za tog malog obveznika. Ne vidim u čemu je ta panika, odnosno možda neke dezinformacije. Znači on sada izdaje račun i dalje će izdavati račun, samo će imati redne brojeve, doći će po knjigu računa i uredno će izdavati račun', pojasnio je Lalovac.

Zamjeniku ministra financija replicirao je i HDZ-ov Stjepan Milinković. 'Vi ste rekli da u regionalnoj nerazvijenosti ne vidite problem. U regionalnoj nerazvijenosti i ruralnim područjima je strašan problem, i to egzistencijalne naravi. OPG-i svaki dan propadaju, kupovna moć je pala u potpunosti. Dakle, možete vi uvesti i internetski satelit kako god ga zvali, ali novca nema ni u kešu ni na karticama', rekao je Milinković

HDSSB je na Vladinu ideju također sasuo niz kritika, no svoju su podršku ipak uvjetovali, i to ukoliko Ministarstvo financija obveznike fiskalizacije oslobodi dodatnih troškova za nabavku fiskalnih blagajni i povezivanja s Poreznom upravom.

Govoreći o samom zakonu HDSSB-ov Dražen Đurović Vladi je zamjerio neselektivni pristup prema obveznicima fiskalizacije te se založio da obvezu nabave fiskalne blagajne imaju samo ciljane skupine.

'Prije neki dan sam se vozio autobusom, odnosno išao sam sa Zagrebačkog autobusnog kolodvora i vi tamo imate jedan WC i tamo u tom WC-u sjedi jedna gospođa i ima blagajnu ispred ulaza i izdaje račun od tri kune svakome koji tu ulazi. A sad će ga još trebati fiskalizirati, pretpostavljam, i čekati povrat. Pa mislim da smo doveli neke stvari do besmisla', rekao je Đurović.

Dok je dio oporbe bio zbunjen pojedinim odredbama zakona, HDZ-ov Davorin Mlakar problema je imao i već sa samim nazivom zakonskog prijedloga. 'Moje prvo pitanje predlagatelju, pa i svima nama što je to fiskalizacija? Moram priznati da ni u ovom zakonu, a ni u rječnicima nisam našao odgovor na to pitanje. Prema tome, mi danas raspravljamo o zakonu koji ima naziv za koji nitko ne zna u stvari što on znači. A temeljem toga onda su i druge definicije u ovom zakonu ili pogrešne ili površne, pa ne daju u stvari pravu sliku o tome o čemu mi to razgovaramo', rekao je Mlakar.

Odgovor mu je pokušao dati HDSSB-ov Zoran Vinković.

'To vam je uspostava internetske veze s Poreznom upravom. Pa zvat ćemo onog Antu iz Tele2 ili ćemo onog Gregora, tamo su te veze prilično jeftine. Pa čak i oni SMS-ovi, čak i onih 1.000 minuta razgovora ili ne znam čega ili T-Com, ako je to doista tako. Što ne izađete za govornicu i ne kažete - fiskalna blagajna i internetska veza ne košta ništa. I to vas, porezne obveznike, neće koštati ništa. E, nije tako, to će ih koštati 11 tisuća kuna plus još eventualno koja tisuća kuna da bi se uspostavila ta vaša besplatna interna veza ili hot-line s Poreznom upravom ili ministrom financija', kazao je Vinković.

Pojašnjenje definicije pokušao je dati i Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista. 'Fiskalizacija bi se zapravo mogla nazvati i floskulizacijom. Znači, tvorba riječi od riječi floskula koja isto ne bi ništa značila u ovom zakonu', rekao je Vukšić

Većina je oporbenih zastupnika u svojim raspravama izrazila zabrinutost i za financijski aspekt fiskalizacije. Naime, uvjereni su da će dio obveznika uvođenje fiskalne blagajne puno koštati.

'Ja ne znam kod kojeg vi frizera idete i je li taj frizer ili frizerka pošten i izdaje li račun, međutim, isto tako moram reći da moj kestenjar u mom kvartu pita gdje će držati fiskalnu blagajnu i ima li kakav portabl? Hoće li je držati na ovalu gdje peče kestenje, kamo, navodno, i vi svraćate, uvaženi zastupniče, jer je to i blizu mjesta gdje živite, i na koji način će on to provesti?' zapitao je HDZ-ov Jasen Mesić SDP-ovca Igora Rađenovića.

'Gospodine Mesiću, vi i vidite i znate da ja ne idem frizeru, tako da taj posao radi moja žena', našalio se Rađenović

Spomenuo se i kvartovskog kestenjara. 'Nikakav kestenjar neće imati nikakvu blagajnu. Onaj u našem kvartu koji, osim kestenja, prodaje i dosta voća i povrća, taj će morati imati fiskalnu blagajnu jer njegov dnevni promet je sigurno pet, šest tisuća kuna, a ne znam koliko prijavljuje', rekao je Rađenović