Prema DHMZ-u, koncentracija peludi korova trenutno je na kontinentu visoka, a na Jadranu umjerena, s time da visoko alergeni pelud ambrozije dominira.

Za osjetljive osobe to znači da će morati podnositi hunjavicu, kihanje, curenje nosa, svrbež i pečenje očiju, a u težim slučajevima možda i otežano disanje ili napad alergijske astme.

Alergija se može pojaviti uvijek, čak i u vrlo poznim godinama - nisu sigurni ni devedesetogodišnjaci. Najčešći okidač za njezino javljanje je stres koji može biti emocionalan ili infektivan, primjerice neka bolest poput gripe.

Postoji trajno rješenje

Alergične osobe snalaze se na različite načine – izbjegavaju područja puna alergena ili krizna razdoblja s najvišim koncentracijama što je za većinu krajeva u Hrvatskoj sredina dana za sunčana i vjetrovita vremena. Neki će uzimati razne lijekove koji ublažavaju simptome, drugi će konzumirati tzv. prirodne ili alternativne pripravke i sl. No postoje i trajnija i učinkovitija rješenja.

Prof. Davor Plavec, pomoćnik ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak, kaže da ljudi najčešće koriste antihistaminike, kortikosteroide, bronhodilatatore i druge lijekove koje uglavnom mogu sami nabaviti u ljekarnama.

'To su lijekovi koji smanjuju alergijske tegobe. Njihova učinkovitost u prosjeku je negdje oko 15 posto veća od placeba. Oni će nekome djelovati odlično, a nekima uopće neće', rekao je za tportal prof. Plavec.

'No postoji i trajno rješenje, a to je specifična imunoterapija. Ona se može provoditi sublingvalnim tabletama ili kapima koje se stavljaju pod jezik. Ti lijekovi sadrže alergen ambrozije u malim dozama pa redovnim uzimanjem, kroz neko vrijeme, izazivaju toleranciju. Oni zapravo jedini djeluju na sam uzrok bolesti, a ne samo na senzibilizaciju koja ostaje prisutna cijeli život. Kada vam se u organizmu jednom pojave antitijela na određeni alergen, ona će se testovima uvijek moći registrirati. No, to ne znači da morate imati kliničku sliku kada ste izloženi alergenu. Mi specifičnom imunoterapijom potiskujemo reakciju na alergen, bez obzira na postojanje antitijela u organizmu, jer postoje drugi mehanizmi koji sprečavaju da se simptomi bolesti razviju, unatoč prisutnosti antitijela. To je ključno za razvoj tolerancije. Kod nekog broja bolesnika, to se može dogoditi spontano, najčešće u pubertetu', objasnio je.

Prof. Plavec kaže da na Srebrnjaku primjenjuju sve danas postojeće terapije s odličnim rezultatima.

'Naše iskustvo je da se, kod bolesnika kod kojih je uspješno provedena imunoterapija, razina zaštite zadržava u narednih deset i više godina. S terapijom treba početi dva mjeseca prije početka sezone alergija i nastaviti tri mjeseca, dijelom i za trajanja sezone. Provodi se tijekom tri uzastopne godine u vrijeme visokih koncentracija peludi. Učinak je vidljiv već u prvoj, no potrebno je nastaviti kako bi se zadržao. Ako se započne rano u tijeku bolesti, učinkovitost je vrlo visoka – oko 60 posto bolesnika ima potpuni prestanak bolesti, oko 20 posto značajno smanjenje simptoma, a samo 20 posto ne reagira', kaže naš alergolog.

Lijekovi iz EU; pod nadzorom alergologa

U terapijama se koriste lijekovi koji se, nažalost, moraju nabavljati iz Europske unije zbog problema u kojima se našao naš Imunološki zavod koji ih je do nedavno proizvodio. Osoba koja se podvrgne imunoterapiji može ih naručiti preko interventnog uvoza sama ili posredstvom ustanove u kojoj se liječi.

No prof. Plavec kaže da je važno da se terapije provode pod stručnom kontrolom alergologa.

'Terapija se sastoji od dva dijela. Prva je inicijacijska u kojoj se doze alergena povećavaju pa je u njoj nadzor posebno važan. Druga je terapija održavanja koja slijedi prvu i može se provoditi kod kuće, samo uz kontakt s alergologom. Preparati koji se uzimaju pod jezik napravljeni su upravo zato da bi se povećala sigurnost, a odobreni su za samostalnu primjenu kod kuće, bez stalnog nadzora', rekao je naš sugovornik.

Čuvajte se tzv. prirodnih rješenja

Naš stručnjak upozorava da se u vezi s alergijom vrlo često šire mitovi i urbane legende. Na internetu će se naći svakakvih pripravaka i terapija, od travarskih, preko akupunkturnih do homeopatskih i jogijskih. Neki od njih možda mogu imati određene blagotvorne učinke placeba i sličnog, no ima ih i koji mogu biti kontraproduktivni i opasni.

'Jedan od najeklatantnijih primjera urbanih legendi je mit o opasnosti Ventolina. Alternativne stranice često tvrde da on može biti jako opasan za srce. No, isti lijek po djelovanju PrePar koriste trudnice u značajno većim količinama za očuvanje trudnoće', kaže pomoćnik ravnatelja na Srebrnjaku.

'Neke od alternativnih terapija koje se preporučuju idu za jačanjem imunološkog sustava. Međutim, time se postiže suprotan učinak jer je problem upravo u tome što bolesnici imaju pretjerani imunološki odgovor na alergene', ističe prof. Plavec.

'Također ih ima koji preporučuju isključivo tretmane tzv. prirodnim lijekovima, kao navodno zdravijima. Što to znači? Većina lijekova koje mi danas koristimo su prirodnog podrijetla, oni nisu pali s Marsa. Jedan od takvih primjera je popularno liječenje koječega gospinom travom. No, ona može imati vrlo teške nuspojave, osobito u kombinaciji s drugim lijekovima', poručio je naš sugovornik.

Zagreb je žarište

Ambrozija (Ambrosia artemisifolia) jedna je od najpoznatijih i najopasnijih alergenih biljaka na svijetu. U naše krajeve stigla je iz Sjeverne Amerike sa sjemenom žitarica krajem 19. stoljeća. U Hrvatskoj je prvi put zabilježena 1941. godine. Širi se brzinom od oko 6 do 20 kilometara godišnje i to od istoka prema zapadu. Raste na sunčanim, zapuštenim i neobrađenim zemljištima. Prema alergološkim kartama Europe, Zagreb je jedno od područja s najvišim koncentracijama peludi ambrozije. Stručnjaci se uglavnom slažu da je suvremeni način života u kojem su ljudi odvojeni od prirode, životinja, bilja i mikroba, uzrok tome što sve više postajemo osjetljivi na alergene.