'Ukrajinski narod može računati na potporu Hrvatske', poručio je prije nekoliko dana povodom dvogodišnjice početka ruske invazije premijer Andrej Plenković. A ta potpora u posljednje dvije godine bila je neprestana, bilo u financijskom, bilo vojnom smislu, i broji se u stotinama milijuna eura
Kada je toga 24. veljače 2002. Rusija započela sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, gotovo cijeli svijet ostao je u šoku, no osude, pa i konkretna pomoć počeli su vrlo brzo stizati. I Hrvatska je bila među onim državama koje su prve ponudile pomoć, a i danas pruža političku i diplomatsku podršku, šalje vojnu i humanitarnu pomoć, donacije, osigurala je zbrinjavanje raseljenog ukrajinskog stanovništva na svom teritoriju te pruža pomoć u liječenju i rehabilitaciji ranjenih osoba iz Ukrajine.
Na sve to Hrvatska je već potrošila stotine milijuna eura. 'Ukupan iznos pomoći koji je osiguran iz državnog proračuna, uključujući izravne donacije Ukrajini i zbrinjavanje ukrajinskog stanovništva, iznosi više od 276 milijuna eura (276.265.648,79 eura)', odgovorili su iz Vlade na upit tportala.
vezane vijesti
Što se pak tiče vojnog segmenta, iz Vlade kažu da je u Ukrajinu otišla vojna pomoć vrijedna više od 184 milijuna eura (184.440.539,27 eura). O kakvoj se vojnoj pomoći radi, niti Vlada niti MORH nisu javno otkrili jer su sve te odluke klasificirane kao tajne i povjerljive.
No, neslužbeno se zna da je u Ukrajinu poslano više desetaka topova, 14 helikoptera MI-8, deseci tisuća jurišnih pušaka, stotine raketa, streljivo, granate, uniforme, kacige, a u procesu je slanje dva transportna zrakoplova Antonov An-32.
Liječenje ranjenika iz Ukrajine
Iako Sabor nije izglasao odluku da se ukrajinski vojnici mogu obučavati na teritoriju Hrvatske, ipak se pomaže onima koji su direktno uključeni u borbe na prvoj liniji. Naime od ožujka 2023. u Hrvatsku na rehabilitaciju i liječenje dolaze ranjene osobe iz Ukrajine, u prvom redu branitelji.
'Trenutno je na liječenju i rehabilitaciji u Republici Hrvatskoj 17 ranjenih osoba. Za provedbu programa utrošeno je ukupno 241 tisuća kuna', kažu nam u Vladi.
Zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica
Dok je dio pomoći izravno išao u Ukrajinu, drugi dio utrošen je na Ukrajince kojima je naša zemlja postala privremeni dom. Prema posljednjim podacima, od početka invazije u Hrvatsku je ušlo više od 24.400 raseljenih osoba iz Ukrajine, a za njihov smještaj i zbrinjavanje osigurano je gotovo 66 milijuna eura.
'Sve su raseljene osobe iz Ukrajine oslobođene administrativnih troškova u postupku privremene zaštite i ne vrši se razlikovanje po imovinskom stanju', poručuju iz Vlade.
Ukrajinci u Hrvatskoj ne moraju plaćati prijevoz vlakom, a omogućen je i besplatan trajektni prijevoz za osobe i vozila ukrajinskih državljana koji su privremeni dom našli na otocima, kao i za vozila i osobe koje prevoze humanitarnu pomoć. Za sve to potrošeno je 325 tisuća eura.
Oni koji su pobjegli od ratnih razaranja u Ukrajini u Hrvatskoj imaju i osiguranu zdravstvenu zaštitu. Prema Vladinim podacima, na to je u 2022. godini (ožujak – prosinac) utrošeno 2.192.713 eura, a za 2023. ta sredstva iznose 1.642.758 eura.
Gotovo četiri milijuna eura utrošeno je pak u sustavu socijalne skrbi, a mislilo se i na zapošljavanje raseljenih Ukrajinaca.
'U 2022. i 2023. godini u mjere aktivne politike zapošljavanja ukupno su bile uključene 272 ukrajinske osobe u statusu stranca pod privremenom zaštitom, za što je izdvojeno ukupno 1.183.574 eura', navode u Vladi.
Velik broj mjera u obrazovanju
S obzirom na to da je muškarcima između 18 i 60 godina zabranjeno napuštati Ukrajinu, u Hrvatsku su pristigle uglavnom žene s djecom. Kako bi se mlađi naraštaji što prije uklopili u život u Hrvatskoj, Vlada je donijela niz mjera u sektoru obrazovanja, za što je, prema procjeni, za 2022., 2023. i 2024. osigurano približno 200.000 eura.
Te mjere uključuju besplatne udžbenike, školski pribor, računala, sufinanciranje smještaja i prehrane u učeničkim domovima, sufinanciranje aktivnosti vezanih uz pripremnu nastavu hrvatskog jezika itd.
'Financirani su, također, tiskanje Hrvatsko-ukrajinskog rječnika, donacija 15 prijenosnih računala za studente kroatistike na Sveučilištu u Kijevu, dodjela sedam dvosemestralnih stipendija za učenje hrvatskoga jezika i dodjela jedne stipendije za ljetnu školu hrvatskoga jezika', pobrojali su još u Vladi.
Lani je tako u Hrvatskoj bila organizirana ljetna škola za djecu ukrajinskih branitelja, u kojoj je sudjelovalo oko 80 djece iz Ukrajine te njihovih učitelja i odgojitelja, a za smještaj i prehranu utrošeno je oko 88 tisuća eura.
Njegovanje ukrajinske kulture
Oko 100 tisuća eura učinak je mjera i programa vezanih uz kulturu. Raseljeni Ukrajinci u Hrvatskoj tako imaju besplatan pristup kulturnim programima i ustanovama, a Ministarstvo kulture pokrenulo je i nabavu ukrajinskih knjiga za knjižnice. 'Ministarstvo kulture i medija i Zaklada AidHub uručili su Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici 200 knjiga ukrajinskih autora, a njih 2000 knjižnicama u Plitvicama, Korenici, Osijeku, Vukovaru, Splitu i mjestima u kojima boravi raseljeno ukrajinsko stanovništvo', kažu nam u Vladi.
Uz to, podrška je došla gostovanjem ukrajinskih umjetnika u raznim kulturnim programima u Hrvatskoj, a kada je 2022. u okviru projekta Filmmakers for Ukraine prikazan film 'Donbas' ukrajinskog redatelja Sergeja Loznice, svi prihodi uplaćeni su izravno u ukrajinski filmski fond za pomoć njihovim filmskim djelatnicima.
