U svibnju je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla 1,2 posto na godišnjoj razini, već peti mjesec za redom, što nije zabilježeno još od početka recesije 2009. i što je veći rast nego mjesec dana prije.
Državni zavod za statistiku objavio je da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u svibnju ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na svibanj prošle godine porasla za 1,2 posto.
To je već peti mjesec uzastopno kako industrija jača, što nije zabilježeno još od početka 2009. godine, od kada se vode kalendarski prilagođeni podaci.
Pritom je rast industrije u svibnju ubrzan u odnosu na prethodni mjesec, kada je iznosio 0,6 posto.
To je u skladu s očekivanjima. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u svibnju industrijska proizvodnja porasla za 1,3 posto na godišnjoj razini. Pritom su svi očekivali rast, i to u rasponu od 0,3 do 2,7 posto.
Promatrajući prema GIG-u, u svibnju je na godišnjoj razini najviše, 10,2 posto, porasla proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, a s rastom od 7,2 posto slijedi proizvodnja kapitalnih proizvoda.
Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je, pak, 1,9, a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju 1,3 posto.
U svibnju je pala samo proizvodnja energije, i to za 9,9 posto.
Rast proizvodnje intemedijarnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju 'mogao bi biti posljedica smanjenja njihovih zaliha u prošloj godini te se povećanjem proizvodnje obnavljaju iscrpljene zalihe. Međutim, nastavljen je i rast proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju, pa bi rast proizvodnje trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju mogao biti posljedica nastavka rasta izvoza. Kapitalni proizvodi su također zabilježili rast drugi mjesec, što isto tako može ukazivati na postupni oporavak inozemne potražnje za ovim proizvodima', navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvještaj DZS-a.
U prvih pet mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja ukupno porasla za 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
'Industrijska proizvodnja će u nastavku godine i dalje biti pod negativnim utjecajem slabe domaće potražnje i nekonkurentnosti izvozne industrije. Međutim, pozitivan doprinos bi ipak mogao doći od polaganog oporavka zemalja u okruženju, ali i kao posljedica baznog efekta', zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.
