Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača rekla je gostujući u emisiji 'Otvoreno' HRT-a kako su za to krivi oni koji formiraju cijene i cijene koje stalno rastu.

'Ovo je treća godina, počelo je 2022. godine, prvo smo imali energetsku krizu, pa rat u Ukrajini, pa dvojno iskazivanje cijena, pa euro i cijene stalno rastu', rekla je.

Istaknula je primjer grincajga koji je dok je bila kuna koštao pet kuna, a sada kako je rekla, košta dva eura.

'Dva eura je više od 15 kuna. Zašto je to tri puta poskupjelo, nitko još nije obrazložio. Nas ljudi svakodnevno zovu i zgražaju se. Nazvala me gospođa koja je rekla da je kupila jednu glavicu kelja i dvije mrkve i to platila pet eura. Kad je došla doma i to preračunala u kune, onda je vidjela da je to skoro 40 kuna. I onda se zgražala kako to može koštati. Moja kćerka je jučer kupila glavicu salate po cijeni od tri eura', istaknula je.

Osvrčući se na umirovljenike rekla je kako njih oko 300 tisuća ima mirovinu 300 eura i manje. 

'Znači njima je proračun za hranu 80%, 90%. Ja ne znam što si ti ljudi mogu kupiti. Lijekovi su posebna priča, ali govorimo o hrani koju ljudi moraju jesti. Ljudi moraju živjeti i moraju jesti. Nisu to ove fritule sa Dubai čokoladom, nego je to kruh, mlijeko, salata. Ono što ljudi moraju svaki dan kupiti i jesti', istaknula je.

Inflacija u prosincu ubrzala na 3,4 posto

Mirko Budimir, dopredsjednik Udruge trgovine HUP-a smatra kako trgovci nisu negativci i da oni samo rade svoj posao.

'Ishodište cijene proizvoda je u proizvodnji. Znači taj proizvođač proizvodi tu cijenu sukladno svojim inputima koje ima i izlazi s tom cijenom na tržište. Trgovac na tu cijenu dodaje svoju maržu, na to sve ide porez koji ide u državni proračun. I to je cijena koju mi imamo na polici. I sad je kriva predožba i krivi je narativ da se samo trgovci u tome lancu optužuju kao neki ekstra profiteri. Ono što je potrebno istaknuti je da mi imamo konkurenciju u trgovini. Znači imamo deset velikih nacionalnih igrača, plus malih lokalnih igrača. Mi smo jedni drugima konkurencija. Veća je konkurencija između trgovaca nego između proizvođača. Znači trgovac tu ima malu mogućnost da on utječe da bi ta cijena bila manja na polici nego je', rekao je.

Osvrnuo se i na promjenu naknade za ambalažu čime su poskupjeli sokovi i gazirana pića. 

Josip Tica, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a pojasnio je što napraviti da se zaustavi poskupljenje.

'Jedan od ključnih problema je činjenica da vlada vrlo često u komunikacijskom i stvarnom smislu gasi požar doljevajući benzin. U pravilu se antiinflacijska borba svede na neku prezentaciju i podjelu novca svakome. I komunikacijski, ali i u kontekstu analize ekonomskih instrumenata, te vladine politike su permanentno promašene i ja to upozoravam još od onog poskupljenja struje u travnju 2022. godine, nakon početka agresije na Ukrajinu, kada su jednostavno pustili tu inflaciju u unutarnji sustav. Prvi inflatorni paket se sveo na to da astronomski poskupe struju, a onda podijele građanima pomoć da mogu platiti te račune. Dakle, prvi antiinflacijski program je bio spašavanje HEP-a, a ne borba protiv inflacije', rekao je, te dodao da se stalno pod krinkom borbe protiv inflacije provlači nešto drugo.

Marko Pavić, saborski zastupnik HDZ-a rekao je kako je glavni prioritet vlade gospodina Plenkovića rast standarda građana: rast plaća, životnog standarda, rast mirovina.

'Svjesni smo činjenice visoke inflacije, ali ono što je bitnije je da je rast plaća i mirovina bio značajniji od inflacije. Dakle, rast plaća bio je 11,7%. Ali smo svjesni i da inflacija ne pogađa jednako sve ciljne skupine i da upravo oni s nižim prihodima su najranjiviji', rekao je. Dodao je i kako nama standard raste.

'Ukupno udio standarda hrvatskih građana raste sa 62% na 78% prosjeka Europske unije. Dakle, rasli smo brže od prosjeka Europske unije', rekao je Pavić.

Knežević ističe kako građani loše žive jer koliko god prihodi rasli, ne mogu stići cijene.