Većina okupljenih složila se da Zagreb ima potencijal biti regionalni lider u većini segmenata, ali isto tako suglasni su da se to bez adekvatne dugoročne strategije ne može postići.

'Zagreb mora postati motor hrvatskog gospodarstva. Nužno nam je potrebno stvoriti nove vrijednosti, a ne sve bazirati na uvozu. Strategija da se sve bazira na tercijarnom sektoru doživjela je, to je danas jasno, potpuni fijasko. Infrastrukturni projekti nisu, kako se to kod nas često govori, razvojni projekti, oni su posljedica dugoročne razvojne strategije. Ne trebaju nama predavanja Jacka Welsha, koja se plaćaju sto tisuća dolara, da bi nam se ukazalo kako pokrenuti gospodarstvo. Dovoljno je pitati naše uspješne ljude kako da postanemo još bolji. Strategija nije hrpa brojaka i nije elaborat koji završi u nečijoj ladici. Strategija je san o društvu i gradu u kakvom će živjeti naša djeca. Sve ostalo su hladne brojke', istaknuo je Ožanić.

Redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Vladimir Čarnak smatra da u Zagrebu dugi niz godina nije bilo dugoročnog razmišljanja i da se sve svodilo na razmišljanje od danas za sutra.

'U Zagrebu se trideset godina ne događa kvalitetan gospodarski razvoj. Treba planirati dugoročno, a ulaskom u EU grad će dobiti dodatnu priliku za razvoj. Nama prije svega, u svim postojećim idejama, manjka odlučnosti za realizaciju', mišljenja je Čarnak.

Plovna Sava, kvalitetna mreža gradskog i međugradskog prometa, kvalitetna željeznica sa svim pratećim sadržajima, koja bi bila poveznica na relaciji s Budimpeštom i Rijekom, nova zračna luka u kojoj naglasak ne bi bio samo na broju putnika, već i tereta, brzi internet u svim dijelovima grada, samo su dio projekata koje po Čarnakovu mišljenju treba što prije realizirati.

'Znam da će se sad svi upitati odakle sredstva za sve to. Sredstva postoje, ali za njima treba aktivno tragati, a ne pasivno kukati da nema novca u proračunu. Ovi projekti se ionako ne bi financirali iz proračuna. Sve projekte treba kvalitetno posložiti i potom ih još kvalitetnije predočiti potencijalnim investitorima i partnerima', naglasio je Čarnak.

Da bi financiranje sve većeg broja projekata moglo ići u tom smjeru, potvrđuju i riječi predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga Ive Čovića, koji drži da bi gradnja žičare prema Sljemenu te gradnja podzemnih garaža trebale biti privatni projekti.

'U proteklom desetljeću u Zagrebu se puno gradilo jer se moglo. Zagreb iz osamdesetih i danas nije isti grad. Ali isto tako treba reći da danas nema novca i da se toj činjenici treba prilagoditi', kazao je Čović.

Gradski šef financija Slavko Kojić upozorio je da Holding i Grad Zagreb imaju pravnih i poslovnih problema do kojih je došlo prvenstveno zbog političkih razmimoilaženja.

'Udaljavanje gradske uprave u oblikovanju Uprave i Nadzornog odbora nije dobro rješenje. Da grad nema utjecaja u svome društvu, toga nema od Novog Zelanda do Arktika. Malo smo se prekombinirali', smatra Kojić, pozivajući Grad Zagreb i Holding na suradnju, uz dodatak 'da su se politička prepucavanja ispuhala i da su suradnja i rješavanje problema mogući'.