'Nisam se sama kandidirala i nikada se ne bih sama kandidirala za treći mandat. Mene je kandidirao zagrebački Pravni fakultet, struka je rekla što misli o trećem mandatu Jasne Omejec, sada je red na političarima', poručila je Omejec drugog dana razgovora s kandidatima za ustavne suce.

No iako se sama ne bi kandidirala, uvjerena je da treba opstati mogućnost reizbora, pogotovo u, kako je kazala, nekonsolidiranim demokracijama gdje ne postoji stabilizirano ustavno sudstvo.

Odgovarajući na pitanje je li prihvatljivo da Ustavni sud o nekom predmetu odlučuje 20 godina, Omejec je kazala da nijedan razuman čovjek ne može reći da je to prihvatljivo. 'Ali nije riječ o redovitoj pojavi, nego o jednom jedinom predmetu (op.a. pitanje pobačaja). Ja kada sam dolazila na Ustavni sud, pitala sam tadašnjeg predsjednika Crnića zašto to nije riješeno, a on mi je rekao - vidjet ćete zašto. Drugi sastav Ustavnog suda nije imao kapacitet rješavati to pitanje i dobro da nije. Od 2011. sazrelo je vrijeme da se time bavimo. Ja to što nismo to odradili shvaćam kao osobni neuspjeh, jer nisam uspjela uvjeriti sjednicu suda da raspravlja o tome. Mene muči taj predmet, nisam imala snage staviti ga na sjednicu iako ga je sudac izvjestitelj pripremio', poručila je Omejec.

Kazala je da u ovako krhkom pravnom sustavu ne treba 'raditi dramu' oko toga što ustavni suci ne posežu za izdvojenim mišljenjima iako je ona sama sklona tome. Kao jedno od najvažnijih istaknula je svoje izdvojeno mišljenje u slučaju Travaš. 'Progovorila sam tada i o ugovorima sa Svetom Stolicom i dala oštro izdvojeno mišljenje, no na kraju nitko u ovoj zemlji na to nije reagirao', rekla je Omejec

Na pitanje o ustavnoj tužbi dioničara Croatia banke koji već 16 godina čekaju na pravorijek Ustavnog suda, Omejec je ostala zatečena. 'Koliko znam, sva su pitanja oko tog slučaja riješena, ali ako nisu, bit će riješena u roku od sedam dana', rekla je Omejec.

Pažnju su izazvali i razgovori s aktualnim saborskim zastupnicima, koji su ujedno i članovi Odbora za Ustav, no izuzeli su se od saslušavanja drugih kandidata i odlučivanja.

S obzirom na iskustvo u zakonodavnoj vlasti bilo kao predsjednik i član Odbora za Ustav koji je sudjelovao i u ustavnim izmjenama, ali i kao predsjednika Sabora, SDP-ova Josipa Leku pitalo se i kako vidi svoj daljnji rad na Ustavnom sudu. 'Dugo sam razmišljao da li da apliciram. Odlučio sam se jer sam kroz zastupničku dužnost vidio koliko je važna izgradnja države kroz trodiobu vlasti, suradnju i međusobnu kontrolu, koja je ponekad izostajala', rekao je Leko.

Upitan za predmete o kojima Ustavni sud odlučuje i preko 20 godina, Leko je podsjetio na pravno stajalište da se treba suditi u razumnom roku. 'Vrlo je važno da Ustavni sud donosi odluke u realnom političkom vremenu. Ne vidim razloga da se predmeti zadržavaju izvan razumnog roka, a 20 godina sigurno nije razuman rok', rekao je Leko.

Pred odbor je na razgovor stigao i bivši ministar te aktualni HDZ-ov zastupnik Davorin Mlakar, koji je uvjeren da će mu višegodišnje iskustvo u raznim granama vlasti biti od koristi i na Ustavnom sudu.

Na pitanje kako bi po njegovu mišljenju trebao izgledati sastav Ustavnog suda, Mlakar je kazao da to mora biti kombinacija predstavnika sudbene vlasti, saborskih zastupnika, ljudi iz odvjetništva te ljudi iz znanstvene sfere, ali i da je poželjno da to budu ljudi različitih svjetonazorskih opcija.

I Mlakar se složio da nije prihvatljivo čekati na odluku Ustavnog suda 20 godina, međutim, kazao je da je problem vjerojatno što Ustavni sud možda i procjenjuje je li sazrio društveni trenutak da se o nečemu raspravlja.

S obzirom na to da je kazao da Ustavni sud ima i politički karakter, HNS-ova Vesna Pusić zamolila ga je da pojasni taj svoj stav. 'Mislio sam na to da je dijelom i političko tijelo i zbog svoje nadležnosti, ali i načina izbora sudaca. Osim toga, Ustavni sud ima u nadležnosti i rad i kontrolu rada političkih stranaka, a nisam siguran da bi to trebao raditi. S druge strane, politika utječe na konačan izbor ustavnih sudaca, a vidimo danas da se kandidiraju i političari i to je ono što daje političku dimenziju', rekao je Mlakar.

Osvrnuo se Mlakar i na dojam da je Ustavni sud zadnja instanca sudovanja, zbog čega je sada zatrpan predmetima.

'Ustavni sud s ovakvom se nadležnošću ne može nositi s ovom količinom predmeta. U razvoju prakse i ustavnog sudovanja on je proširio nadležnosti preko onog što je fizički moguće odraditi u rokovima koji bi trebali garantirati pravo i pravičnost', rekao je Mlakar.

Iskustvo u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, ali i 20 godina u odvjetništvu, na rad u Ustavnom sudu želi prenijeti i SDP-ova Ingrid Antičević Marinović. 'Smatram da bih to mogla dobro raditi zbog vrijednosti koje zaista živim - to su jednakost, ravnopravnost, socijalna pravda, zaštita okoliša, što su temeljne vrednote i polazišna točka za tumačenje Ustava. Trebamo se konačno zaljubiti u te vrijednosti, i ako ih se držimo, neće biti problem i ocjenjivati zakone u tom duhu', poručila je Antičević Marinović.

Što se tiče nekih pitanja o kojima Ustavni sud odlučuje već 20 godina, SDP-ovka je rekla da je 'nerazumljivo i neprihvatljivo da Ustavni sud zbog suđenja u razumnom roku sankcionira niže sudove, a i sam se toga ne pridržava'.

'Vjerujem da govorite o pitanju pobačaja. Mislim da se Ustavni sud u ovom slučaju koristio institutom samoograničavanja da ne bi izazvao daljnje podjele i polemike u društvu. No za takvo postupanje nema mjesta i Ustavni sud je to pitanje trebao odavno riješiti. Ovakva bojazan negativno djeluje na vladavinu prava', poručila je Antičević Marinović.

Dodala je kako je sklonija opciji da se zabrani reizbor ustavnih sudaca te da oni odrade jedan mandat, pa i zbog toga jer tada 'osobe neće gledati kako će se njihova odluka sviđati pojedinoj političkoj garnituri'.