Prema navodima argentinskog lista Infobae, plan za prijenos pet aviona Super Etendard izradili su argentinska ministrica vanjskih poslova Diana Mondino i ministar obrane Luis Petri. Plan je navodno odobrio argentinski predsjednik Javier Milei te tamošnji mediji ističu da su Mondino i Petri tjednima radili na pregovorima s Francuskom kao proizvođačem aviona, a koja bi morala odobriti njihov prijenos, kao i pomoći da postanu potpuno sposobni za borbene letove.

O planu se također navodno raspravljalo na sastanku Mondina s američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Jakeom Sullivanom te s dužnosnicima NATO-a u Bruxellesu. Infobae navodi da se o argentinskom planu govorilo i na nedavno održanoj mirovnoj konferenciji u Švicarskoj, kojoj je nazočio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Argentina je nabavila pet Super Etendarda od francuske ratne mornarice, a koja ih je 2016. godine umirovila u korist Rafalea u mornaričkoj inačici M. Buenos Aires ih je kupio kako bi vratio sposobnost izgubljenu nakon što su zadnji od originalnih 14 aviona tog tipa, sa zapaženom ulogom u Falklandskom ratu, prestali biti operativni 2014. godine. Pet letjelica stiglo je u Argentinu 2019. godine te su podvrgnute ispitivanju motora i taksiranju po pisti, ali nikad nisu ušle u službu.

Glavni problem za stavljanje Super Etendarda u redovnu službu, ističu Argentinci, bio je embargo Ujedinjenog Kraljevstva na prodaju oružja toj južnoameričkoj državi. Moratorij se posebno odnosio na zabranu isporuke piropatrona, potrebnih za izbacivačka sjedala britanske proizvodnje tipa Martin Baker, o čemu je tportal ranije pisao.

Sve ovisi o idućoj francuskoj vladi

Sada kada je Argentina konačno sklopila ugovor o nabavi 24 rabljenih F-16 iz Danske radi obnove svoje flote borbenih aviona, uključujući prastare lake jurišnike A-4AR Fightinghawk, Buenos Aires smatra kako nema smisla da ispravni Super Etendardi s rezervnim motorima i pripadajućim simulatorom letenja trunu u mornaričkoj zračnoj bazi Comandante Espora na zapadu zemlje.

Argentinski plan navodno uključuje vraćanje aviona Francuskoj, a ondje bi u njih bile ugrađene potrebne piropatrone za izbacivačka sjedala, ali i na druge načine bili bi pripremljeni za borbenu upotrebu u Ukrajini. U isto vrijeme Argentina bi kupila od Francuske drugu vojnu opremu, najvjerojatnije dronove i helikoptere, da bi pokrila troškove. Ovim bi se prijedlogom osiguralo to da Buenos Aires ne isporučuje izravno teško naoružanje Ukrajini, istovremeno zaobilazeći britanski embargo.

No sporna točka mogla bi biti pozicija iduće francuske vlade nakon što je aktualni predsjednik Emmanuel Macron raspisao prijevremene parlamentarne izbore jer je krajnje desno Nacionalno okupljanje premoćno pobijedilo na europskim izborima u Francuskoj. Analitičari su uvjereni da bi ta zemlja, ako bi sljedeću vladu predvodila Marine Le Pen iz Nacionalnog okupljanja, drastično smanjila vojnu potporu koju pruža Ukrajini. Le Pen, za razliku od Macrona, već dugo poziva Francusku da smanji svoju ulogu u ratu u Ukrajini, a održava i bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ako se transfer realizira, Ukrajina će dobiti borbeni avion koji je sredinom 1970-ih razvio Dassault-Breguet kao nasljednika prethodne generacije transsoničnog palubnog jurišnika Etendard IV. Prvi Super Etendardi poletjeli su 1974. godine i bili su to prvi francuski avioni s ugrađenim inercijskim navigacijskim sustavom (INS), a njihovo ključno naoružanje bila je raketa Exocet AM39, pionirsko protubrodsko oružje dometa do 70 kilometara.

Jednog ozbiljno oštetili bosanski Srbi

Od 14 Super Etendarda, koje je kupila Argentina, samo su njih četiri bila dostupna u vrijeme Falklandskog rata 1982. godine te su bili odgovorni za uništenje razarača britanske Kraljevske mornarice HMS Sheffield i trgovačkog broda Atlantic Conveyor. Super Etendardi, koje je Francuska posudila Iraku tijekom Iransko-iračkog rata, također su postigli neke značajnije uspjehe s Exocetima u protubrodskim borbama u Perzijskom zaljevu.

Jedan Super Etendard pogodile su srpske snage u Bosni i Hercegovini u travnju 1994. godine, dok je letio u izviđačkoj misiji iznad Goražda, ali je pilot uspio sletjeti na francuski nosač aviona Clemenceau unatoč velikim oštećenjima. Novija inačica SEM, s novim radarom i poboljšanim kokpitom, sudjelovala je u 400 misija tijekom NATO-ovog bombardiranja nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine. Uz to, Super Etendardi SEM sudjelovali su u misijama u Iraku, Afganistanu, Siriji i Libiji, a njihova glavna uloga bila je nošenje kapsula za lasersko označavanje ciljeva koje su potom uništavali moderniji Rafalei.

Analitičari ocjenjuju da je moguća donacija pet jurišnika simboličnog značenja, ali da bi za Ukrajinu moglo biti značajno korištenje pripadajućih projektila Exocet. Od početka invazije punog opsega, ruska Crnomorska flota je učestalo na meti Ukrajinaca te su zabilježili niz uspješnih napada dronovima, krstarećim i balističkim raketama na ratne brodove, podmornice i pomoćna plovila.

Exocet u inačici AM39, koja se lansira iz zraka, a dosad nije prebačena u Ukrajinu, omogućuje letjelici koja izbacuje projektil da ostane izvan dometa dijela neprijateljske protuzračne obrane srednjeg dometa. Uz domet od 70 kilometara, Exocet je optimiziran za napade na malim visinama i može se lansirati ispod radarske pokrivenosti ciljanog broda, što komplicira njegovo otkrivanje i presretanje.

Također, moguća je sinergija Super Etendarda s dva švedska leteća radara tipa ASC 890, a koji tek trebaju stići u Ukrajinu, jer taj avion za rano upozoravanje i kontrolu nudi značajnu sposobnost otkrivanja pomorskih ciljeva na velikim udaljenostima. Uz to, Super Etendardi sposobni su napadati zemaljske ciljeve jer inačica SEM može nositi laserski navođene bombe GBU-49 i GBU-59 za gađanje pokretnih ciljeva. No nemaju primjerene sposobnosti zrak-zrak, a zasad ne postoji ni plan za obuku pilota, pa se čini da bi od moguće donacije mogla profitirati jedino Argentina.