Katalin Cseh je rođena 1988. u kanadskom Montrealu, a obitelj joj je iz vojvođanske Bačke Topole. Diplomirala je u Budimpešti na sveučilištu Semmelweiss, jednoj od najuglednijih visokoobrazovnih ustanova za područje zdravstva u srednjoj Europi, a magistrirala zdravstvenu ekonomiju, pravo i politiku na sveučilištu Erasmus u Rotterdamu.

U mađarskoj politici profilirala se kao jedna od osnivačica pokreta Momentum, koji je nakon uspješne kampanje protiv kandidature Budimpešte za organizaciju Olimpijskih igara prerastao u političku stranku. Iako 2018., nisu uspjeli ući u državni parlament, već 2019. osvajaju većinu na lokalnim izborima za gradsku skupštinu u Budimpešti te čak dva mjesta u Europskom parlamentu – uz Cseh, tu je i Anna Júlia Donáth.

S Katalin Cseh razgovarali smo o temama aktualnim uoči izbora u Mađarskoj koji se održavaju 3. travnja, na kojima oporba ima dosad najveće šanse srušiti Orbanovu dvanaestogodišnju vladavinu, ali i o nizu aktualnih pitanja koja povezuju Mađarsku i Hrvatsku, poput nedavnog rušenja izviđačke letjelice sovjetske proizvodnje u Zagrebu i mađarske uloge u njemu, odnosa Ine i Mola, navale Hrvata na mađarsko gorivo te investicija Orbanove klike u stadione u susjednim zemljama, kao i klubove poput NK Osijeka.

Nakon što je Péter Márki-Zay imenovan kandidatom za premijera, ujedinjena oporba se opasno približila Orbanovom Fideszu u predizbornim istraživanjima. Međutim, u posljednje vrijeme, a naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu, Orban opet ima prednost od nekoliko postotaka. Zbog čega se dogodila ta promjena?

Vidim neke promjene u istraživanjima, no što se mene tiče, ankete prvi put nakon dvanaest godina pokazuju da imamo realne šanse dobiti izbore i izabrati novu vladu. Rezultati istraživanja su iznimno tijesni i polažem sve nade u ujedinjenu oporbu i povratak Mađarske na put europske demokracije.

Orbana ste nedavno nazvali 'Putinovim trojanskim konjem u EU'. Kad je riječ o ratu u Ukrajini, čini se da je mađarski premijer uspio podići svoju dvostruku igru na višu razinu. S jedne strane osuđuje rusku invaziju, dopušta raspoređivanje NATO snaga u Mađarskoj, obilazi izbjegličke centre. S druge, pak, odbija pomoći ukrajinskoj vojsci i prijeti vetom na energetske sankcije prema Rusiji. Zbog čega se upustio u ovu dvostruku igru i kako to doživljavaju mađarski birači?

Tijekom proteklih 12 godina mađarski birači slušaju priču kako je Putin veliki prijatelj Mađarske, a Zapad, EU i NATO na putu prema dolje. Orbanu je vrlo teško riješiti se svojih dugogodišnjih saveznika. Još prije par tjedana, netom prije početka rata, uložio je veto na pomoć Ukrajini oko kibernetičke sigurnosti. To je tek jedan od veta koje je uložio u znak podrške Putinu ili kineskom predsjedniku Xi Jingpinu. Zbog toga sam ga prozvala njihovim trojanskim konjem.

Također, on i dalje nije u potpunosti na liniji zapadnih saveznika. Čak i sada, kad cijeli svijet vidi da je Putin, čovjek koji je odlikovao njegovog ministra vanjskih poslova Szijjarta, ratni zločinac, on mu u nekim stvarima i dalje drži stranu. Zato je apsolutno nužno da 3. travnja u Mađarskoj bude izabrana nova, demokratska i proeuropska vlada.

Orbanova vlada je debelo isprepletena s ruskim novcem. Na početku ruske invazije Ukrajine odbio je uvesti sankcije ruskoj banci VTB koja financira širenje nuklearke u Paksu. Tu je i međunarodna ruska investicijska banka sa sjedištem u Budimpešti. Uz dugoročni ugovor o ruskom plinu, mislite li da mu je prilikom posljednjeg posjeta Moskvi još nešto obećao?

Cijela priroda njihovog odnosa izrazito je netransparentna. Znamo da Putin prebacuje enormnu količinu novca u Mađarsku, a veliki dio njega završava u džepovima Orbanovih oligarha. Ne znam jesu li baš zadnji put nešto tajno dogovarali, ali u svakom slučaju, javnost ništa ne zna. Mislim da nije u redu da su ugovori oko financiranja nuklearke Paks već 50 godina tajni.

Kad smo na temi rata u Ukrajini, i Hrvatska je doživjela neku vrstu sporednog efekta prije dva tjedna, kad se nekoliko metara od studentskog naselja u Zagrebu srušila sovjetska izviđačka letjelica. Ona je prethodno preletjela dvije članice NATO-a: Rumunjsku i Mađarsku. Incident je izazvao ozbiljnu zabrinutost glede sigurnosti zračnog prostora, a s mađarske strane nismo dobili nikakvo objašnjenje kako je letjelica mogla neopaženo preletjeti cijelu Mađarsku. Kako mađarski vojni i politički krugovi objašnjavaju ovaj incident?

Ovaj incident otvorio je važno pitanje i nameće dilemu – jesu li oni zbilja toliko nekompetentni da uopće ne primjećuju letjelicu iznad cijele države ili iza toga ipak postoji neka zlobna namjera. Bez obzira na to koja od te dvije tvrdnje je točna, naši saveznici u NATO-u postali su svjesni da je nešto duboko trulo u Mađarskoj. Nakon takvog incidenta, u bilo kojoj drugoj zemlji ministar bi trebao dati ostavku u roku od sat vremena. U Mađarskoj, međutim, to je opisano kao 'mala greška' te je nitko ne komentira. Ovo znači da se naši saveznici u NATO-u više ne mogu osloniti na nas. Tko zna kakve smo još letjelice propustili kroz naš zračni prostor i kakvu su štetu mogle prouzročiti. Jamčim da ćemo nakon promjene vlasti detaljno istražiti ovaj vrlo zabrinjavajući incident.

Još jedna tema koja u posljednje vrijeme povezuje Mađarsku i Hrvatsku je veliki skok cijena benzina, zbog čega mnogi hrvatski građani prelaze granicu i kupuju benzin u Mađarskoj, gdje su cijene zamrznute. U Mađarskoj su, pak, mnoge benzinske postaje propale zbog tog ograničenja cijene, a neke je preuzeo Mol. Možete li objasniti zašto je ova mjera uvedena? Je li u pozadini ovog predizbornog poteza pokušaj monopolizacije benzinskog tržišta u Mađarskoj?

Poskupljenje goriva stvara probleme svim domaćinstvima u cijeloj Europi, i to se jasno vidi, osobito nakon početka rata kad Gazprom divlja s cijenama. U principu, ne vidim problem da bilo koja vlada pomaže ljudima koji ne mogu priuštiti gorivo. Međutim, ova situacija jasno pokazuje zašto moramo pronaći jedinstveno europsko rješenje za taj problem. Veliki teret se prebacuje na male pumpe koje ili propadaju ili naprosto nemaju benzina. Nisam vjerovala da ću u životu doživjeti situaciju da doslovce ne mogu natočiti benzin.

Što se tiče Mola, vlasništvo Ine je dosta osjetljivo pitanje za hrvatsku javnost, dijelom zbog crpljenja resursa iz Hrvatske, a dijelom zbog Zsolta Hernadija, predsjednika uprave te tvrtke protiv kojega je Hrvatska raspisala međunarodni uhidbeni nalog. Vođa oporbe Márki-Zay najavio je da će podržati njegovo izručenje u Hrvatsku. Slažete li se s njim i koje rješenje vidite za budućnost Mola?

Mađarska je ograničena nizom pravnih sporazuma među državama i preuzimamo brojne odgovornosti, bez obzira na to je li riječ o običnim građanima ili moćnicima. Slažem se s Márki-Zayem oko toga – trebamo se pridržavati međunarodnog prava. Što se tiče Mola, to će biti ozbiljan test, ali vjerujem da će se vlada usuglasiti i djelovati u interesu mađarskih potrošača.

Što mislite o mađarskim investicijama u nogometne klubove i stadione u susjednim zemljama, i to baš na prostorima gdje žive Mađari? U Osijeku se upravo gradi jedan takav stadion, a mnogi komentatori smatraju da se iza tih projekata krije pokušaj političke kontrole nad mađarskom manjinom u inozemstvu.

Znate li da je Orban sagradio veliki stadion u svom rodnom selu? I mi ostali volimo sport, ali njegova ljubav je malo ekstremna... Šalu na stranu, to se vidi i u drugim susjednim zemljama. Moj otac je iz Bačke Topole u Vojvodini, gdje je također sagradio stadion. Tamo zbilja nema posla, mladi ljudi ništa ne rade, i što Orban napravi kako bi pomogao Mađarima? Kupi nogometni klub i onda dovodi igrače iz Mađarske! Koliko radnih mjesta to stvara, koliko tvrtki otvara? Nema ništa sporno u podržavanju mađarske manjine u inozemstvu, ali ne mora se to raditi samo kroz nogometne klubove.

Naša vlada će podržavati Mađare u inozemstvu na razuman način – idemo razvijati poslove s tim zemljama, unaprijeđivati suradnju, otvoriti radna mjesta za mlade ljude koji žive na tim područjima, stvarati nove vrijednosti... Ovaj pristup ne stvara nove vrijednosti nikome osim njegovom prijatelju Lorincu Meszarosu, koji je jedan od najvećih dobitnika novca iz EU fondova u zemlji. Dok se nije sprijateljio s Orbanom, montirao je plin u svom selu, a sad je bogatiji od engleske kraljice. Dakle, ulagat ćemo i stvarati nove vrijednosti, ali racionalno i na bazi partnerstva sa susjedima.

Kao europarlamentarka iz liberalnog bloka i članica pododbora za ljudska prava, vrlo se aktivno borite protiv Orbanove konzervativne i isključive politike u domeni ljudskih i manjinskih prava. Posebno je naoštren na pripadnike LGBTIQ zajednice i migrante, pa će se na dan izbora čak održati referendum o pravima LGBTIQ osoba. Smatrate li da u mađarskom društvu postoje predrasude kad je riječ o ugroženim grupacijama? Kako to planirate promijeniti ako pobijedite na izborima?

Ne mislim da su Mađari puni predrasuda. Upravo tijekom izbjegličke krize od početka rata u Ukrajini pokazali smo da smo vrlo dobronamjerni i inkluzivni ljudi, bez obzira na to što Orban već dvanaest godina pokušava uvjeriti svijet u suprotno. Ne treba stavljati znak jednakosti između Orbana i njegove politike s jedne te Mađarske s druge strane.

Što se tiče politike prema manjinama, to je dio Orbanove borbe za ostanak na vlasti. Uvijek mora postojati neprijatelj. Neprijatelj je nekad ranjiv – kao LGBTIQ osobe ili manjine, a nekad je daleko i ne može uzvratiti – kao Bruxelles, NATO, UN ili susjedne zemlje koje mu nekad glume neprijatelja kako bi mobilizirao tzv. 'dobre Mađare'. To je krajnje neodgovoran i odvratan način vladanja.

Što se tiče tog referenduma, to je potpuno nadrealno. Kad kažem kolegama u Europi da se kod nas održava referendum o, pazite sad – nametanju promjene spola transrodnoj djeci u vrtićima, svi misle da sam potpuno luda. No, eto, mađarska vlada smatra da je to važno pitanje u trenutku kad nam na granicama bjesni rat, kad je život skuplji nego ikada.

Radimo na tome da referendum propadne, imamo puno spremnih političkih rješenja, no sukus je ovaj: 3. travnja ćemo pokazati kakva je zapravo Mađarska. Nismo kao Orban! Njegova politika nije naša. Želim se vratiti u vrijeme kad sam mogla reći da sam iz Mađarske, a ljude iz drugih zemalja to asocira na, recimo, gulaš. Ili glazbeni festival Sziget. Ili bilo kakve druge lijepe uspomene vezane za moju zemlju. Dosta mi je toga da je jedina asocijacija koji ljudi imaju na Mađarsku – Viktor Orban.

Često se može čuti ocjena da će Orban vladati Mađarskom dokle god se njegovi projekti financiraju iz fondova EU. Kao netko tko radi u europskoj zakonodavnoj instituciji, smatrate li da je EU mogla – ili može – učiniti više kako bi zaustavila Orbana?

Prije godinu dana u Bruxellesu je usvojen uvjetni mehanizam, koji u osnovi znači da je vladavina prava postala toliko veliki problem u Mađarskoj da korupcija čini štetu Europskoj uniji, što omogućava da se zemlju sankcionira i uskrati pristup europskim fondovima. Europska komisija je vrlo nerado prihvatila korištenje tog mehanizma, iako je on savršeni alat kojim možemo zaustaviti sunovrat demokracije. Njime možemo pokazati svim europskim zemljama da je potrebno pridržavati se pravila kako bi uživale blagodati članstva u EU. Netko je u EU samo zbog novca, ali mora se pridržavati i vrijednosti te imati istu odgovornost kao i druge članice. Ovo ne radimo samo zbog Mađarske – ako dopustimo da i u drugim zemljama zavladaju autokrati željni vlasti, i to uz pomoć europskog novca, onda ćemo imati takvu situaciju i drugdje. Postat će to zarazna bolest koja će dovesti u pitanje budućnost europskog projekta.