Visoki međunarodni predstavnik u BiH Valentin Inzko izjavio je kako sve više zemalja članica Vijeća za provedbu mira (PIC) smatra da je potrebno uporabiti bonske ovlasti nakon što su srpske vlasti najavile blokadu državnih institucija i negiranje odluke Ustavnoga suda, ali da postoje i one koje se tome protive
„Sve više članica PIC-a misli da treba koristiti bonske ovlasti, ali još uvijek nije pala neka odluka. Ja sam spreman reagirati, ali samo s PIC-om. Ne bih to radio sam“, rekao je Inzko u srijedu navečer u intervju za regionalnu TV kuću Al Jazeeru Balkans.
Pri tome nije mogao potvrditi jesu li i zemlje Kvinte, koje predstavljaju SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija i Njemačka, za primjenu širokih ovlasti koje mogu uključivati i smjene dužnosnika. Izrijekom je spomenuo spremnost SAD-a i Velike Britanije.
vezane vijesti
„Mislim da su uvijek za bonske ovlasti, tamo sjede SAD, tamo je Velika Britanija. Ali tamo su druge zemlje koja razmišljaju da ako ništa ne bude pomoglo, onda su krajnja mogućnost bonska ovlaštenja“, pojasnio je Inzko.
Austrijski diplomat je komentirao posljednju odluku vlasti Republike Srpske da blokiraju rad državnih institucija te odbiju provesti odluku Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištu RS-a, kojim je javno zemljište proglašeno državnim, a ne vlasništvom toga entiteta.
Vijeće za provedbu mira u BiH čini 55 zemalja i utemeljeno je nedugo nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Daytonu i zaduženo je za nadgledanje provedbe ovoga sporazuma. No, ipak ključne odluke donosi Upravni odbor PIC-a, kojega čine predstavnici zapadnih zemalja poput Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Velike Britanije, SAD-a, predsjedništva Europske unije i Europske komisije, kao i predstavnik Rusije te Organizacije Islamske konferencije, koju predstavlja Turska.
U prvih deset godina mandata visokog predstavnika doneseno je na desetine odluka o smjenama dužnosnika i zabrani njihova angažiranja, nametanju zakona i odluka na koje vlasti BiH ne mogu utjecati. Posljednjih deset godina međunarodna uprava je uglavnom prestala s nametanjem odluka. "Crvena linija", koju je prešao Dodik s nepoštivanjem odluka Ustavnog suda BiH, kako je rekao Inzko, potaknula je međunarodnu zajednicu da ponovno razmotri korištenje ovih širokih ovlasti, ali je istodobno potvrdio i kako postoje otpori toj ideji.
„Osim Rusije ima unutar PIC-a još država koje misle da su najbolja domaća rješenja“, rekao je Inzko odbivši otkriti o kojim zemljama je riječ. On je izrazio očekivanje da će zbog nepoštivanja posljednje odluke Ustavnoga suda BiH da se javno zemljište proglasi državnim, a ne vlasništvom Republike Srpske, reagirati državno Tužiteljstvo.
„Domaća odgovornost bi bila da Tužiteljstvo uradi svoj posao“, pojasnio je austrijski diplomat, čelnik međunarodne uprave u BiH. On je odbacio mogućnost okončanja mandata stranih sudaca bez izmjene Ustava zemlje, što bi po njemu zahtjevalo i druge šire ustavne zahvate. Isključivanju stranih sudaca iz sastava Ustavnog suda protive se bošnjačke stranke, dok to zagovaraju one s hrvatskim i srpskim predznakom.
