'Glasovanje je produljeno do 20 sati (17.30 sati po srednjoeuropskom vremenu), navela je državna televizija objavu ministra unutarnjih poslova. Izborna mjesta otvorena su u 8 ujutro a trebala su se zatvoriti u 18 sati (po lokalnom vremenu)'.

Sat vremena prije prvotno najavljenog svršetka glasanja ljudi su još u redovima stajali pred izbornim mjestima u glavnome gradu, a državna televizija pokazala je gužvu okupljenih glasača u Avazu i Širazu.

Britanska agencija Reuters navodi da nije jasno na koji način će takav ogroman odaziv glasača utjecati na ishod glasanja.

Ovi izbori prvi su ispit javnog mnijenja nakon dogovora o nuklearnom programu i ukidanja međunarodnih sankcija, a njihovi rezultati odlučit će o tome hoće li Iran nastaviti produbljivati svoje diplomatske odnose sa Zapadom.

Dogovor o nuklearnom programu koji je postignut u srpnju 2015. godine oslobodio je Iran sankcija kojima je bio podvrgnut gotovo cijelo desetljeće, te ga vratio na međunarodnu scenu. Nekoć izolirana država sada surađuje sa zapadnim zemljama u međunarodnim krizama poput rata u Siriji.

Parlament s 290 mjesta nema veliki utjecaj na iransku vanjsku politiku, ali može ojačati položaj predsjednika Hasana Rohanija prije predsjedničkih izbora sljedeće godine.

U fokusu ovih izbora je sukob između konzervativaca, tvrdolinijaša i reformista. Gotovo dvanaestogodišnja koalicija konzervativaca i tvrdolinijaša koji su bili bliski s bivšim predsjednikom Mahmudom Ahmadinedžadomnije složna, što podiže samopouzdanje reformistima.

Pobjeda za reformiste i umjerene konzervativce osigurala bi ponovni izbor Rohanija za predsjednika države u 2017. godini, a tvrdolinijaši bi bili izbačeni s političke scene do 2021. godine. Zbog toga je Rohani pozvao tihu većinu, koja bi na dan izbora inače ostala kod kuće, da pomogne pri provođenju reformi.