Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je žestok govor u srijedu zaprijetivši Zapadu da bi mogao rasporediti konvencionalne projektile s dometom do Sjedinjenih Država i njihovih europskih saveznika ako dopuste Ukrajini da udari dublje u Rusiju dalekometnim zapadnim oružjem
Putin je, na svom prvom susretu licem u lice s višim urednicima međunarodnih novinskih agencija od početka rata u Ukrajini, rekao da Zapad nije u pravu kada je pretpostavio da Rusija nikada neće upotrijebiti nuklearno oružje i da se nuklearna doktrina Kremlja ne smije olako shvatiti.
Ruski vladar upozorio je da razmatra raspoređivanje visokotehnoloških projektila dugog dometa dovoljno blizu da pogode države koje su dopustile Ukrajini da takvim projektilima pogodi ruski teritorij. 'Ako vidimo da se te zemlje uvlače u rat protiv Ruske Federacije, onda zadržavamo pravo postupiti na isti način. Općenito, to je put u vrlo ozbiljne probleme', rekao je Putin.
vezane vijesti
Vojni i sigurnosni stručnjak Marinko Ogorec bio je od 2000. do 2004. godine hrvatski vojni ataše u Moskvi te je dobar poznavatelj prilika u Rusiji i u ruskom društvu, a komentirao je za tportal Putinove poruke kazavši da rat u Ukrajini, prije svega, počinje eskalirati.
'Pojedine članice NATO-a razmišljaju o slanju svojih borbenih postrojbi u Ukrajinu, što bi bila potpuno nepoželjna eskalacija s ozbiljnim reperkusijama koje bi mogla izazvati. To je jedna stvar koja očito brine Putina jer bi došlo do ozbiljne eskalacije i do neke vrste sukoba NATO-a s Rusijom, što si on, naravno, ne želi i što bi moglo izazvati ozbiljnu eskalaciju', proanalizirao je ukratko fokus promišljanja ruskog predsjednika Ogorec te smatra da je najava ruskog čelnika o mogućnosti da naoruža zemlje saveznice, kao što Zapad naoružava Ukrajinu, u gabaritima koji su teško provedivi jer oružje o kojemu se govori ono je koje svakodnevno troši i više-manje je potrebno njemu.
Što se tiče prijetnje nuklearnim naoružanjem, koje iz Rusije neprestano dolaze od početka agresije na Ukrajinu, zbog čega su na Zapadu i počeli odmahivati rukom na te priče, Ogorec kaže da bi upotreba toga oružja bila krajnja opcija.
'Nuklearno oružje primijenilo bi se kada bi Rusija stvarno bila ugrožena, kada bi bila pred porazom, raspadom svoga imperija i pred mogućnosti da izgubi teritorij. Onda da', kazao je Ogorec.
Rusija slijedi nuklearnu doktrinu, koju je Putin odobrio u lipnju 2020. godine, pod nazivom 'Osnove državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja', a ona, između ostalog, utvrđuje listu uvjeta za upotrebu nuklearnog oružja. Ukratko, Moskva će ga koristiti kao odgovor na napad nuklearnim ili drugim oružjem za masovno uništenje protiv Rusije ili njenih saveznika ili, u slučaju agresije konvencionalnim oružjem, ako to ugrožava postojanje same države.
'Doktrina je ažurirana 2022. godine te je vrlo aktualna i nedvosmislena. Doslovno, ruska filozofija je - ako ne postoji Rusija, ne treba postojati ni svijet - to je njihov mentalni sklop i ne vrijedi samo za Putina, nego i za zadnjeg mužika, ruskog seljaka u dalekom Sibiru, koji jednako razmišlja', upozorio je Ogorec.
Koketiraju li prekogranični napadi na Belgorod s time? 'To još nije ugrožavajuće za ruski teritorij, štetno je, razorno, pa na neki način i ponižavajuće da se velesila dovodi u takvu situaciju, ali to još uvijek nije nekakvo ozbiljno razaranje teritorija i nekakav ozbiljan problem. Za sada još ne', smatra naš sugovornik.
Putin ustraje u priči da se rat može zaustaviti za dva do tri mjeseca, ali je odgovornost na Zapadu koji naoružava Ukrajinu. Ako to prestane činiti, rat bi prema mišljenju ruskog predsjednika brzo završio, samo - kakav bi to mir bio? On nije odmakao od početnih stavova prema kojima Ukrajina mora biti demilitarizirana, neutralna i vazalska zemlja koja orbitira u ruskoj sferi utjecaja.
Ogorec kaže da Putin još uvijek ne poštuje preduvjete za bilo kakav kompromis te da jedna i druga strana stoje na svojim krajnjim ciljevima. Kremlj poručuje da može sutra početi pregovore, ali pod uvjetom da zadrže teritorije koje su zauzeli, a mogu razgovarati o miru pod uvjetom da Ukrajina ostane neutralna i ne uđe ni u kakvu asocijaciju. S druge strane, navodi, Ukrajina i Zelenski tvrde da se može početi s pregovorima čim zadnji ruski vojnik napusti zadnji pedalj ukrajinskog teritorija, uključujući Krim. Što je također nerealno.
'To su opcije koju su nepomirljive i kako će se riješiti, tek ćemo vidjeti', kazao je Ogorec.
Da mir nije na dnevnom redu, pokazuje i eskalacija na terenu, a ona je najblaže rečeno zabrinjavajuća, pogotovo ako se uključe NATO-ve postrojbe.
Što se tiče samog Putina, sve što je iznio, nastavlja, logično je s njegova aspekta i nije ništa neočekivano -on se jednostavno drži svojih stavova i ne mijenja ih lako.
'Vidjet ćemo kako će sve to završiti, jer nemojmo zabraviti da su izbori krajem godine u SAD-i tek ćemo vidjeti tko će pobijediti i kakva će biti situacija. Puno toga će se znati do kraja ove godine', smatra Ogorec.
