Riječ je o istraživanju Dragana Bagića i Krune Kardova s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, objavljenog u novom broju časopisa Politička misao.

Dvojac je proveo istraživanje na uzorku od 2889 ispitanika opće populacije, među kojima je 320 veterana Domovinskog rata. U radu se analizira posebnost veteranske populacije u Hrvatskoj po pitanju tri važna politička fenomena: političke participacije, političkih preferencija i ideološke samoidentifikacije.

Rezultati analize podataka prikupljenih anketnim istraživanjem 2015. godine pokazuju da se hrvatski ratni veterani Domovinskog rata ne razlikuju od ostatka biračkog tijela po stopi političke participacije mjerene izlaznošću na parlamentarne izbore 2011. i 2015. godine te predsjedničke izbore 2015. godine.

Na parlamentarnim izborima koji su održani u prosincu 2011. godine nešto više od polovice veterana (51,5 posto) u uzorku je glasalo za stranke desnice i desnog centra, a taj postotak za neveterane niži je i iznosi 38,7 posto. Isti zaključak se odnosi i na drugi krug izbora za predsjednika Republike Hrvatske.

Oko 61 posto ispitanika veterana je u drugom krugu glasalo za Kolindu Grabar Kitarović, a taj udio za oko 11 posto niži je kod neveterana. Nešto manje od polovice anketiranih veterana (48 posto) iskazalo je namjeru glasanja za stranke koje se mogu okarakterizirati kao stranke desnice i desnog centra na parlamentarnim izborima 2015. godine, dok je taj postotak u ostatku uzorka niži za gotovo 14 postotnih poena.

Glasaju li više od ostalih

Koautor istraživanja Kruno Kardov za tportal kaže kako do sada nitko nije ponudio empirijske podatke za ono što je bilo uobičajeno mišljenje – da su branitelji skloniji desnoj političkoj sferi.

Naglašava da se slično mislilo i u SAD-u, no kako su istraživanja pokazala da su američki veterani jednako skloni republikancima i demokratima. Ipak, u posljednjih 10 godina, kaže Kardov, primjećuje se da je nova generacija veterana sklonija republikancima.

No ono što je njega iznenadilo je činjenica da je razina političke participacije branitelja u Hrvatskoj jednaka onoj kod opće populacije, dakle branitelji ne izlaze u većem postotku na glasanje od ostalih.

Kardov naglašava kako je u SAD-u, ali i drugim zemljama, posebice u postkonfliktnima, veteranska populacija politički aktivnija, tj. izlazi na izbore u većem postotku od opće populacije. Kod nas to nije slučaj.

Aktivniji u udrugama?

'U SAD-u se to tumači prvenstveno efektima veteranskih programa koji su podignuli socijalni kapital te populacije… U nekim drugim situacijama to se tumači kao efekt vojne službe u smislu da je vojno obrazovanje pridonijelo povećanju kompetencija koje se mogu koristiti u civilnom životu… U hrvatskom slučaju je zanimljivo da nismo zabilježili nikakve razlike i to ostaje za buduća istraživanja. Imamo neke interpretacije koje bi mogle biti razlog za to što kod nas više ne participiraju u političkom životu', kaže nam Kardov.

Naime, hrvatski ratni veterani nisu bili duže vrijeme u sustavu vojnog obrazovanja i vojska se u vrijeme Domovinskog rata tek izgrađivala.

Napominje da su političku participaciju branitelja mjerili izlaznošću na izbore i ne isključuje to da su oni možda aktivniji u neinstitucionalnoj sferi politike, građanskim inicijativama i udrugama.