U Muzeju grada Splita u salonu Papalićevih znanstveni tim Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita javnosti je predstavio rezultate anketnog istraživanja koje je među splitskim turistima provedeno 2013. Zanimljivo je da čak 34 posto turista dolaze kao konzumenti zabavnih sadržaja, a zanima ih i ponuda suvenira, odjeće te šoping općenito
Istraživanje je, između ostalog, dalo odgovore na neka osnovna pitanja kao što su: tko posjećuje povijesnu jezgru Splita, što motivira turiste na posjet i što rade tijekom boravka u Splitu? Pokušalo se doznati i koliko im je pritom važna kultura, a koliko zabavni sadržaji te koliko turisti uopće znaju o Splitu prije dolaska u grad i koliko nauče na licu mjesta? Najvažniji zaključak izlaganja je da Split u budućnosti treba razvijati 'odgovorni' turizam.
Anketno istraživanje turista u povijesnoj jezgri Splita je provela agencija Ipsos Puls u dva navrata prošle godine, u sezoni početkom kolovoza i u posezoni krajem rujna, a rezultate je predstavio sociolog Mirko Petrić uz komentare sociologinje Inge Tomić-Koludrović i ekonomistice Lidije Petrić. Mirko Petrić istaknuo je kako nam rezultati istraživanja prije svega govore da su turisti u Splitu zadovoljni boravkom, viđenim i doživljenim, a ocjene na skali od 1 do 5 su u rasponu od 3,5 do 4. U povijesnoj jezgri je anketirano 400 turista, a u muzejima njih 350.
Petrić je naglasio da u sadašnjoj situaciji Split nema velik prostor za značajnije brojčane pomake, ali ovo istraživanje može rezultirati modelom upravljanja i mjerama koje će donijeti još bolju kvalitetu. Kao referenca za ovo istraživanje, spomenuti su rezultati slične ankete provedene u Splitu 2005. godine. I tada su, kao i ovom prilikom, neke spoznaje bile iznenađenje.
Najveće iznenađenje istraživanja iz 2005. godine je bila činjenica da su turisti jasno naveli da u Splitu nisu u tranzitu, već ciljano i s razlogom. Do tada se Split smatrao tranzitnom destinacijom. Tada su grad najviše posjećivali individualci, a sada prevladavaju parovi. Ni u jednoj varijanti Split nije bio obiteljska destinacija. Najviše su dolazili zbog Dioklecijanove palače, ugostiteljske ponude, svakidašnjeg života i atmosfere u gradu.
U 2013. godini glavni motiv dolaska je iskustvo lokalne kulture i samousmjerena kulturna potrošnja. U smislu motivacije iznenađenje je spoznaja da zapravo nema bitne razlike između sezone i posezone. Najzanimljivija promjena trenda u odnosu na prijašnje istraživanje je to da čak 34 posto turista dolaze kao konzumenti zabavnih sadržaja, a zanima ih i ponuda suvenira, odjeće te šoping općenito. Paradoks je da je ta skupina, u koju spadaju i gosti s kruzera slabijeg imovnog stanja od primjerice skupine kojoj je u anketama potrošnja najmanje važna, a najviše troše, posebno u posezoni. Za tu skupinu baština Splita nije ispunila njihova očekivanja.
Čak 44 posto gostiju zapravo je 'ravnodušno' te ih zanima 'sve pomalo' i 'ništa posebno'. Uglavnom je u pitanju mlađa populacija od 16 do 35 godina. Kao motiv za dolazak na prvom mjestu je upoznavanje prirode u Splitu i okolici, zatim relaksacija i 'punjenje baterija', obilazak kulturno-povijesne baštine, zabava i lokalna kuhinja. U cjelini Split je dobio visoku ocjenu, ali o lokalnim restoranima se gosti nisu izjašnjavali. Prije dolaska na destinaciju žene su bolje informirane i pripremljene od muškaraca. Od muzejskih atrakcija u gradu su 2013. najviše posjećivali Dioklecijanove podrume, riznicu katedrale, Galeriju Meštrović i Muzej grada Splita.
Na kraju je Mirko Petrić najavio još nekoliko javnih tribina na kojima će biti govora o detaljima istraživanja po pojedinim temama i naglasak je stavio na čuvanje realnog života u povijesnoj jezgri. To je na tragu svjetskog trenda poticanja 'odgovornog' turizma, za razliku od 'održivog' u devedesetima. Odgovorni turizam podrazumijeva 'dijeljenje' resursa, a ne njegovu eksploataciju. Petrić nadalje smatra da se u takav trend ne uklapa kruzerski turizam, a kao primjer je naveo bilancu jedne od tri najveće kompanije, Carnival Cruise, koja je imala godišnji profit od 1,3 milijarde eura, no za međunarodne poreze i druge takse je platila tek 1,1 posto prihoda.
Ovo istraživanje znanstvenog tima je dobar prilog u cilju konačne izrade Nacrta prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita, dugotrajnog projekta koji je sada već imperativ. Anketiranje je financirao Grad Split, a sve ostalo je volonterski prilog članova znanstvenog tima. Ovi rezultati su pokazali u kojoj je mjeri važno planiranje, usmjeravanje i upravljanje destinacijom. Na osnovi tih podataka je jasno da treba zaustaviti trend apartmanizacije povijesne jezgre. Za razliku od dosadašnjih stihijskih trendova, može se početi ciljano profilirati turiste sa specifičnim interesima koji će 'dijeliti' destinaciju s domaćinima.
