Državnim institucijama, medijima, bankama i telekomima najmanje vjeruju, a najviše svojim frizerima, pedikerima i ugostiteljima. Svaki drugi Hrvat je pesimističan: misli da će situacija u sljedećim godinama biti gora nego što je sada, a u tome prednjače muškarci. Pokazalo je to nedavno istraživanje Nulti kvadrant o stavovima, očekivanjima i strahovima hrvatskih građana na kraju 2023.

Istraživanje je proveo Ipsos za komunikacijsku agenciju Val grupu na uzorku od 600 ispitanika u dobi od 18 do 60 godina. Inače, četvrto je ovo izdanje Nultog kvadranta o stavovima Hrvata, a rezultat je ove godine, kako navode, pokazao "najpesimističniji godišnji indeks optimizma otkako ga se mjeri".

Konkretno, građane dominantno muče ekonomske brige. Čak 92 posto Hrvata kaže da su iskusili značajan porast svih cijena. Iako je inflacija u Hrvatskoj u listopadu usporila na 5,8 posto na godišnjoj razini, Hrvatska je i dalje među najgorim državama Europske unije po stopama inflacije, a Hrvati to osjećaju na svojim plaćama.

Dvije trećine (69 posto) njih kaže da su u ovoj godini iskusili pad kupovne moći. I to, zanimljivo, više pogađa građane srednjeg sloja s prihodima kućanstva između 1329 i 2390 eura. Naime, njih 75,3 posto, u odnosu na 66,6 posto prošle godine, sada kaže da osjećaju pad kupovne moći. Više oko toga brinu se žene, ispitanici sa završenom osnovnom i srednjom školom i nezaposleni.

Žene su zabrinutije i oko ukupnog pada životnog standarda u društvu, kao i o padu kupovne moći. Ipak, većina se slaže kad ih se pita tko je krivac za to: polovica misli da je to država (53,7 posto), a petina da su to vanjske okolnosti, kao rat u Ukrajini (20,5 posto).

Kada Hrvati govore o svojim strahovima, u odnosu na uobičajene poput velikih ekonomskih i životnih odluka, pojavili su se i neki novi. Hrvati sada najviše strahuju od visokih cijena nekretnina, oluja, nevremena, potresa, bolesti te povećanog dolaska migranata, piše novinar Jutarnjeg lista Filip Pavić.