Nakon duljeg premišljanja i raznih kombinacija, splitski HDZ se odlučio na lokalnim izborima istaknuti hvaljenog arhitekta i stranačkog veterana Vjekoslava Ivaniševića kao kandidata za gradonačelnika. Nakon nekoliko objavljenih anketa u posljednje vrijeme, HDZ-ov kandidat u njima iznenađujuće dobro stoji, bolje nego se to očekivalo s obzirom na rejting te stranke posljednjih godina u Splitu. U razgovoru za tportal arhitekt Ivanišević nam se predstavio kao čovjek do kraja odan stranci
Nakon objave vaše kandidature u utrci za splitskog gradonačelnika, u prvim javnim nastupima ste istakli da niste političar, nego prije svega čovjek grada. Imajući na umu loše iskustvo u Splitu u protekle četiri godine kada se nije znalo tko vodi grad, Kerum gradonačelnik ili Kerum poduzetnik, hoćete li, ako vas građani odaberu na izborima, biti više gradonačelnik ili arhitekt?
Splitu je potreban prije svega političar, čovjek i gradonačelnik sa širinom pogleda i sposobnošću brze i zdrave reakcije. Nastojat ću biti takav političar i gradonačelnik, iako građani danas imaju, s opravdanim razlogom, sumnje prema političarima. Silna mi je želja vratiti ugled i smisao političara – a to je služba gradu i građanima! Znam da će put biti trnovit, ali netko mora reći dosta elitizmu i pozi u politici i posvetiti se svojim sugrađanima.
Odgovornost gradonačelnika grada Splita prevelika je da bi išta drugo radio, čak i na išta drugo mislio, ali – što je naravno - mislit ću i planirati kao arhitekt. Moj poziv i iskustvo koje sam stekao izvrsno će mi koristiti u upravljanju gradom upravo zbog velike komplementarnosti discipline koja me formirala u profesionalnom i osobnom smislu.
Tada to nije bila politika. To je bio jedini izbor, reakcija koja se podrazumijeva za svakog čovjeka koji osjeća i koji zna što je domovina i njegova veza s njom. Bio sam radnik stranke, vijećnik, predsjednik komisije za prvi statut Grada u nezavisnoj Hrvatskoj, branitelj, a onda više po svojoj slobodnoj volji nisam trebao. Vratio sam se svom životnom izboru, svojoj ljubavi, svojemu poslu, tražeći sebi nove životne izazove trenirajući za budućnost. Evo vidite, mislim da sam dobro postupio… I opet sam tu kad je, po mojoj prosudbi, iznova teško i presudno.
Oduvijek sam bio samo iskreni HDZ-ovac, a to sam i danas. I sada kada su nastupili novi odnosi kojima se stranka oporavlja, kada je mlado vodstvo splitskog HDZ-a prepoznalo u meni kvalitete potrebne za gradonačelnika, a što je podržao i naš stranački vrh, nisam mogao ostati po strani i prihvatio sam izazov.
Znači, to nije direktno vezano s dva sporna projekta koji su vam u jednom trenutku profesionalno naštetili? Mislim prije svega na slučaj natječaja za gradnju rodilišta u Splitu?
Nema nikakve veze. Zgradu Klinike za ženske bolesti i porodništvo sam dobio raditi na natječaju po promijenjenim urbanističkim i konzervatorskim uvjetima, a natjecao sam se s pozvanim autorima, Antom Kuzmanićem, Dariom Gabrićem i Draženom Colnagom. Ovom prilikom treba naglasiti da su naša četiri autorska tima zaslužni za novo rodilište. Tada je trebalo pokazati hrabrost i nezavisno odlučiti između Splita i paušalno formiranog stava stručne javnosti. Da nisam tako postupio, rodilište koje je spas za mnoge Splićane, bilo bi danas nedovršeno poput Doma mladeži ili Sveučilišne bolnice u Zagrebu. Iz današnje perspektive još sam uvjereniji da sam to dobro odlučio. Uostalom, neka mladi roditelji čija su se djeca tamo rodila sami procjene!
U kakvim ste odnosima bili s premijerom Ivom Sanaderom, koji je otvoreno davao vjetar u leđa svom prijatelju, vašem kolegi Jerku Rošinu?
S gospodinom Sanaderom sam se nekoliko puta pozdravio na proslavama godišnjica osnivanja naše stranke i to je sve što se našeg odnosa tiče.
Prioriteti i politički kontekst su znatno drugačiji od devedesetih godina, kada ste aktivnije djelovali u lokalnoj politici? Što biste sada promijenili u odnosu na ta vremena?
Promijenilo se mnogo toga… potrebe Splita onda i danas su umnogome različite. Danas su drugi prioriteti. Potrebno je identificirati i posložiti te prioritete, imati ljude suradnike koji će ih razumjeti i s vama zajedno provesti.
Splitu treba promjena, tu promjenu treba i očekuje s pravom biračko tijelo. Ja u Splitu nisam samo 'običan' građanin, samo običan njegov stanovnik. Ja grad čitavo vrijeme, sav život, a posebno ovih dvadeset godina, gledam drukčijom dioptrijom. Vjerujte, Split je razvojno i nedvojbeno potencijalno moćan grad, njegova uloga, povijest i budućnost pružaju veliki izazov i veliko nadahnuće. Ne mislim ni na kakvo čarobnjaštvo, mislim na realne potencijale: prostorne, gospodarsko-poduzetničke, turističke, izobrazbene, kulturne, svake druge. Svakako ne umanjujem nečije dosadašnje dobre namjere, ali namjere su jedno, a realnost drugo.
I Split i Hrvatska moraju se civilizirati upravo u sferi organiziranog i praktičnog života. To je da većini ljudi javno dobro bude ispred privatnoga. To sad kažem, to ćemo govoriti, to ćemo raditi i pokazati time drugima da tako rade. Za početak tog procesa grad mora dobiti vlast kojoj će javno biti ispred privatnog.
Najavili ste da ćete kao gradonačelnik usmjeriti svoja nastojanja u pravcu bolje integracije grada. Kako se u to uklapa sadašnje preispitivanje administrativnog okvira Splita?
Integracija grada ponajprije znači bolju i praktičniju administraciju od koje građani ne strepe i koja ih ne muči, nego im pomaže da lakše i ljepše žive. Tada 'okvir' nije bitan; to je stručno, tehničko pitanje.
Split je metropolitansko središte koje mora početi koristiti svoje resurse, a to su ljudi i njihova znanja i vještine. Nastojat ću integrirati široko područje koje gravitira Splitu u jedan interesni i razvojni organizam koji može investitorima ponuditi kvalitetna trajna poslovna rješenja. Znanje i ljude za to već imamo.
Kakve zamisli imate u smislu integracije prostora od Trogira do Dugopolja i Omiša?
U prethodnome odgovoru sam već dao neke naznake mojega programa metropolitanskog razvoja Splita za koji očekujemo status velikoga grada. Ključni element razvoja i integracije nalazi se u znanju i vrijednim ljudima te stvaranju infrastrukture koja će ujediniti gospodarstva svih koji gravitiraju Splitu u planskom, poreznom te financijskom smislu.
Jeste li kao arhitekt, ali naravno i urbanist u Tuđmanovo vrijeme devedesetih godina bili svjesni činjenice da Split ekonomski, a time i društveno stagnira zbog neadekvatnog administrativnog okvira?
U to doba Split nije stagnirao. To je bio put u nezavisnost i slobodu. Naravno, u tim teškim vremenima nije bilo lako u svim segmentima društvenog razvoja graditi zdravo tkivo. Stvari treba sagledati razumno i objektivno, a ne crno. Zbog tuđinske vlasti i ratova, ovdje se nikad nije živjelo na razini koju ljudi priželjkuju i zaslužuju. Propast promašene gospodarske politike prošlog sustava, rat, embargo i u svemu tome nespretna privatizacija nakon rata proizveli su opću krizu i nemogućnost transformacije našega gospodarstva.
Nemojmo nikad zaboraviti rat i poraće, izbjeglice i prognanike. Naš grad se u tome držao veličanstveno – humano, tolerantno, koncilski, bratski, strpljivo, a k tome je i napredovao.
Unatoč svemu tome, Split nije izgubio, nije prokockao svoje vrijeme i svoje šanse. Danas izgleda mnogo bolje i u njemu se živi bolje nego 1989. Izvolite sravniti stvarne podatke, pregledati fotografije, prosuditi stvarno objektivno i hladno. I danas su vremena teška, ali ono najgore daleko je iza nas. I što bitno želim reći: može Split bolje, može Split više. To želim, to želimo pokazati i dokazati.
Sličan 'neadekvatni', kako vi kažete, administrativni okvir nije smetao npr. Čakovcu ili Zadru da se razvijaju i (p)ostanu konkurentni. Dug je put do europskih standarda blagostanja i kulture rada zrelih i praktičnih naroda, ali je cilj jasan. Sada je sve u našim rukama.
Hoćete li možda kao novi gradonačelnik okupiti tim svojih kolega koji bi mogao planirati grad Split strateški kao centar Dalmacije ili južne Hrvatske? Nazovite je kako vam drago, bitan je sadržaj i kvaliteta života, a ne forma.
Split je već i sada centar Dalmacije, naravno, s ambicijom da preraste u središte Južne mediteranske Hrvatske. Split treba jačati povezanost s otocima, Zagorom, Bosnom i Hercegovinom. Tu su šanse za jačanjem gospodarstva, pomorstva, turizma, industrijske proizvodnje, zanatstva, poljoprivrede i stočarstva i međusobnog obogaćivanja u kulturnom i svakom drugom pogledu. Strateškim centrom ne postaje se administrativno, nego radom.
U protekle dvije godine, civilna i građanska scena grada je u velikoj mjeri zaslužna za preispitivanje donošenja plana upravljanja Dioklecijanovom palačom. Hoćete li kao gradonačelnik dati podršku kvalitetnim prijedlozima i projektu plana upravljanja u povijesnoj jezgri Splita koji je izradio znanstveni tim sa splitskog sveučilišta.
Mišljenje struke treba poštovati i, da, načelno unaprijed mogu obećati potporu svakom kvalitetnom prijedlogu. Upravljanje Dioklecijanovom palačom stvar je struke, struka funkcionira na načelima znanosti, a znanost se ravna prema podacima i odlučuje suglasjem kompetentnih stručnjaka. Upravljanje palačom i svime drugim nije politika, nego objektivna znanost u kojoj djeluju učeni, razumni i dobronamjerni ljudi koji teže javnom boljitku.
Projekt Dioklecijanove palače mora započeti čim prije, a vjerujte da će potrajati i nekoliko mandata. Bolje reći, obnova palače i središnje rimske jezgre, je trajni projekt, i kao takvog ćemo i ga i postaviti.
Udruge civilnog društva u tome imaju svoju nezamjenjivu ulogu i dobit će puno uvažavanje.
Imajući u vidu buduće rješavanje istočne obale gradske luke, Ulice kralja Tomislava ili Hrvojeve ulice, ili sadašnju situaciju primjerice na Rivi, treba li konačno početi planirati gradske projekte imajući u vidu cjelinu, a ne samo dijelove?
Apsolutno! Sami ste odgovorili na pitanje. Imamo znanja i ljudi koji bi u kratkome roku mogli početi planirati razvoj cijele nam metropolitanske regije, a ne samo Splita, i to u novome urbanističkome zavodu koji kanim osnažiti i dati neovisnim stručnjacima da u njemu slobodno i bez pritisaka politike i investitora slobodno rade!
Treba li na poseban način zaštiti Marjan, ali i zaustaviti umnažanje simbola i spomeničkih plastika po gradu?
Marjanu kao simbolu Splita planiram posvetiti posebnu pozornost. Nijedan projekt nije otok. Da, sve to treba i to je jasno i građanima i upravljačima grada Splita, već mnogo godina. Problem je kako i kada sve to izvesti. Planove treba raditi objektivno, na osnovi raspoloživih sredstava i težine zadataka, a ne snovima koji se ne mogu ostvariti, ili kampanjom satkanom od poluistina i neznanja obojenih partikularnim interesom.
Moram podsjetiti na izvrsne zaključke komisije za imena ulica i za spomenike iz razdoblja prije mandata sadašnjeg gradonačelnika (2005-2009) u kojima su brojni uglednici i stručnjaci osmislili uistinu uravnotežen i prihvaćen popis spomenika koje bi se u našemu gradu trebali postaviti u sljedećih dvadeset godina, a što se nažalost ne provodi.
Najavili ste skori završetak programa i formiranje vašeg tima. Možete li nam već otkriti neko ime ili projekt?
Najvažnije strateške točke koje planiramo ćemo predstaviti javnosti u drugoj polovici ožujka. Danas je lako prepisati, marketinški oblikovati i uhu birača ugodno ispričati ne znam kakav fenomenalan program. Ali, oni koji me poznaju znaju da neću svojim imenom i prezimenom stati iza nerealnih, neprovedivih, iako možda fantastičnih futurističkih ideja. U ovoj fazi bi bilo još uvijek neozbiljno govoriti o timu savjetnika i zamjenika, dok nije sve definirano do kraja.
Na čemu će se temeljiti vaš program i kampanja za lokalne izbore?
Odgovor na to pitanje, koje je vrlo relevantno, građani će uskoro dobiti u kratkom i jasnom sažetku koji odgovara upravo na to što me sada pitate. Temelji se na trenutnim i budućim potrebama pojedinih gradskih kotareva i Splita kao cjeline. Želio bih prvo Split prilagoditi njegovim žiteljima jer je to put za sve ostalo što nas čeka.
S obzirom na vrijeme u kojem jesmo i koje bi moglo nadoći u Splitu, u vremenu mojeg mandata nitko ne smije biti gladan, bez odjeće i krova nad glavom, da se izrazim jezikom koji svi razumiju. Time želim reći: vratiti Splitu i svima koji u njemu žive osjećaj i stvarnu sigurnost. Moramo najprije voditi računa o onima kojima je najteže. Poticat ćemo zapošljavanje kroz jačanje gospodarstva i investicija. Želimo bolji život svima.
U Splitu su utjecajne nestranačke interesne skupine koje isključivo zanima probitak na račun građana, čemu smo svjedočili posljednje četiri godine, ali i čitava dva desetljeća, bez obzira tko je bio na vlasti. Hoćete li i možete li se uopće tome suprotstaviti?
Budem li ja gradonačelnik Splita, ni stranačke ni nestranačke interesne skupine neće imati ni najmanju priliku za ikakav učinak protivan interesima svih građana našeg grada, a napose oni koji su slabiji imovinski, zdravstveno ili drukčije. Jedino dosljednim i poštenim pristupom prema građanima možemo se nadati da će politika dobiti povjerenje i tako poništiti negativne utjecaje lobija koji rade samo za sebe.
