Brojni koridori između Europe i Azije nekoć su prolazili preko Rusije i Ukrajine, ali od ruske invazije na susjednu zemlju, zrakoplovne tvrtke izbjegavaju zračni prostor iznad ratnih zona.

To produljuje putovanja s učincima na potrošnju goriva, a time i na emisiju plinova štetnih za klimu.

Stručnjaci su izračunali učinak i svoje rezultate predstavili u časopisu Communications Earth & Environment.

Koautor Nicolas Bellouin sa Sveučilišta Sorbonne u Parizu kaže da je dnevno pogođeno oko 1100 letova, što je doprinijelo s dodatnih 8,2 milijuna tona veće emisije ugljičnog dioksida (CO2) koji je štetan za klimu, ukupnim globalnim emisijama zračnog prometa u 2023. godini.

To odgovara povećanju globalnih emisija ugljičnog dioksida iz zračnog prometa od oko jedan posto u toj godini.

Prema studiji, najveći učinak je od zatvaranja cjelokupnog ruskog zračnog prostora za zapadne zračne prijevoznike.

Osim toga, zračni prijevoznici više ne lete iznad Ukrajine. Ruskim zračnim prijevoznicima zabranjen je ulazak u zračni prostor Europske unije, što je dovelo do otkazivanja nekoliko linija.

Let Lufthanse između Tokija i Frankfurta, na primjer, trajao je oko 10 i pol sati 7. siječnja 2022., a tri mjeseca kasnije 13. travnja, kada je zrakoplov morao letjeti sjevernijom rutom iznad Arktika, trebalo mu je tri sata više.

Povratni let produžen je s gotovo 10 sati na gotovo 12 sati jer koridor za let više nije kroz Rusiju, već južno od nje.

Prema studiji, potrošnja goriva na pogođenim rutama letova između Europe i Azije porasla je za 14,8 posto ukupno. Letovi između Sjeverne Amerike i Azije zahtijevali su 9,8 posto više goriva.