Do Kwon, kojega traže SAD i Južna Koreja zbog prevare na tržištu kriptovaluta vrijedne 40 milijardi dolara, u pismu je inkriminirao Spajića, tvrdeći da je navodno na njegov poziv stigao u Crnu Goru. Nakon toga premijer Dritan Abazović u srijedu je sazvao Vijeće za nacionalnu sigurnost nakon čega je priopćio da se u pismu navodi da je kriptozajednica plaćala, odnosno pomagala određene političke subjekte.

"U laptopu postoje dokazi o financiranju kampanje. Iznos nije zanemariv. U laptopu su i dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kwona. Možda je to legalno poslovanje s jednim od najtraženijih bjegunaca, ali to je predmet istrage", rekao je Abazović, podsjećajući da se tri laptopa i pet mobitela Do Kwona nalaze se kod suca istrage.

Ministar unutarnjih poslova Filip Adžić nakon sjednice Vijeća rekao je da crnogorska policija ima informaciju da su se Spajić i Do Kwon sastajali u Beogradu.

Do Kwon je krajem ožujka uhićen u podgoričkoj zračnoj luci u privatnom zrakoplovu koji je trebalo poletjeti u Dubai. Od tada se nalazi u pritvoru u Crnoj Gori zbog optužbe za krivotvorenje, ali ga čeka I ekstradicijski postupak, jer su njegovo izručenje tražile SAD i Južna Koreja.

Spajić: Sprema mi se uhićenje

Čelnik Pokreta Europa sad (PES) Milojko Spajić u četvrtak je na Twitteru objavio kako mu crnogorska tajna služba, zajedno s političkim protivnicima, sprema uhićenje uoči izbornog dana. Pozvao je i nadležne državne organe da ispitaju slučaj. Spajić međutim nije javno pojasnio svoje poslovne ili osobne odnose s Do Kwonom. “Doznajem da kreatori namještene afere pokušavaju na sve načine izvršiti montirano privođenje s pretresom stana da bi od toga napravili novu medijsku senzaciju. Odgovorni i savjesni ljudi u sustavu to blokiraju", napisao je Spajić. On je ranije pozvao tužiteljstvo da sve ispita navodeći da je spreman odgovarati "i do kraja života ukoliko sam bilo što nelegalno uradio”. U njegovu životopisu inače stoji da je radio za bankarsku grupaciju Goldman Sachs kao investicijski bankar te da je bio partner u jednoj investicijskoj tvrtki u Singapuru.

Spajićev Pokret Evropa sad priopćio je da je riječ "o prljavoj aferi" kreiranoj nekoliko dana uoči izbora i da je afera "naručena" iz Vlade.

Spajićev PES bit će, prema predviđanjima, stožer nove vlade, a istraživanja javnog mijenja pokazuju da bi mogli imati podršku oko 30 posto birača. Pokret Europa sad nastao je iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020., a čelnici su joj nekadašnji ministri u toj vladi Milojko Spajić i Jakov Milatović. Ta vlada tada je formirana pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve, a predvodio ju je bivši premijer Zdravko Krivokapić.

Spajić i Milatović su podršku građana zavrijedili nakon što su početkom 2022., uoči pada vlada u kojoj su bili, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati sa 220 na 450 eura. Na krilima te podrške Jakov Milatović početkom travnja izabran je za predsjednika Crne Gore, a u drugom krugu predsjedničkih izbora porazio je dotadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića sa 60 posto osvojenih glasova.

Na izborima 15 listi

Na izvanrednim parlamentarnim izborima nastupit će 15 političkih stranaka i koalicija. Pored Pokreta Europa sad, koji bi trebao dobiti podršku trećine birača, projekcije govore da bi Demokratska partija socijalista, koju prvi puta na izborima ne predvodi Milo Đukanović koji se nakon poraza na predsjedničkim izborima povukao s mjesta čelnika stranke, trebala osvojiti oko 20 posto glasova birača.

Aktuelni premijer Dritan Abazović i njegova Ujedinjena Reformska akcija nastupaju u koaliciji s Demokratskom Crnom Gorom Alekse Bečića i njima se predviđa osvajanje između 10 i 15 posto glasova. Interesantno je da da su Bečić I Abazović, “zakopali ratne sjekire” uoči izbora, nakon što je Abazovićeva vlada u kolovozu prošle godine izgubila povjerenje u parlamentu upravo zahvaljujući glasovima zastupnika Bečićeve Demokratske Crne Gore.

Prosrpski i proruski Demokratski front uoči izbora prestao je postojati kao koalicija političkih stranaka, jer je Pokret za promjene Nebojše Medojevića izašao iz te koalicije. Ostale članice, Nova srpska demokratija, četničkog vojvode Andrije Mandića I Demokratska narodna partija, Milana Kneževića nastupaju zajedno i predviđa se da će imati između 10 i 15 posto podrške, dok se Medojević PZP bori kako bi prešla cenzus.  

Kada su u pitanju manjinske stranke, predviđa se da će dvije stranke Albanaca dobiti po jedan mandat, Bošnjačka stranka dva, te da će Hrvatska građanska inicijativa, jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori koja sudjeluje na izborima, prijeći povlašteni cenzus od 0,3 posto važećih glasova.  

Hrvate su  na izborima 2020. predstavljale dvije političke stranke pa zbog rasipanja glasova nisu uspjeli osigurati zastupnički mandat u crnogorskom parlamentu.  

Izvanredne parlamentarne izbore u nedjelju pratit će nekoliko stotina domaćih promatrača CEMI-ja i CDT-a i međunarodna misija OSCE-a.  Pravo glasa imat će oko 550 tisuća birača. Izborna šutnja počet će u petak u ponoć.