Navodno će Schmidt izići u susret zahtjevima tamošnjeg HDZ-a, koje podupire službeni Zagreb, i u zakon ugraditi mehanizme kojima bi se osiguralo takozvano legitimno predstavljanje. Riječ o frazi iza koje stoje nastojanja predstavnika Hrvata u BiH da se osiguraju od preglasavanja u predstavničkim tijelima BiH, napose u entitetu Federaciji BiH. Najava je izazvala histeriju među bošnjačkom populacijom u BiH pa je član Predsjedništva BiH Željko Komšić otišao toliko daleko da u izmjenama vidi protuislamski motiv te je europske muslimane usporedio sa Židovima kada ih se progonilo na europskom kontinentu.

Bakir Izetbegović, šef najsnažnije bošnjačke stranke SDA, tvrdi da će odluka navući luđačku košulju Bošnjacima, a javili su se i mnogi drugi znani i neznani te nije nedostajalo ni poziva na nasilje i prijetnji. U kampanju se uključila i Islamska zajednica, iz koje su poručili da najavljene izmjene vode daljnjoj etničkoj podjeli države i novim blokadama, a u konačnici ozakonjuju segregaciju i aparthejd.

Dodatno su optužili hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da svojim izjavama ponižava bosanskohercegovačke muslimane prikazujući ih kao 'manje vrijedne ljude'. U Sarajevu su najavljeni prosvjedi u ponedjeljak navečer ispred Ureda visokog predstavnika (OHR) pa nije nemoguće da Schmidt na koncu ustukne. Zbog toga su se nakon početne šutnje počeli oglašavati i hrvatski političari u BiH te potiču Schmidta da donese izmjene izbornog zakona.

'Zabrinuti smo zbog alarmantne količine ekstremizma i govora mržnje koje šire pojedini bošnjački politički lideri, dobro uigrane skupine na društvenim mrežama, ali nažalost i predstavnici pojedinih medija. Pozivi na nasilne prosvjede i sukobe ne smiju se tolerirati', poručili su iz Hrvatskog narodnog sabora BiH, udruge koja okuplja većinu stranaka s hrvatskim predznakom u toj zemlji.

I predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković svjestan je toga da bi dugotrajan rad tihe diplomacije kako bi se zaštitio status Hrvata u Bosni i Hercegovini mogao propasti u posljednji trenutak ako se Schmidt pokoleba te se u ponedjeljak zaputio u posjet Bosni i Hercegovini, očito napraviti dodatni pritisak na Schmidta i s hrvatske strane. U prošlosti su visoki predstavnici donosili u osnovi odluke u korist bošnjačke politike pa je sama najava toga da bi se gordijski čvor funkcioniranja Federacije BiH razriješio kompromisom izazvala šok u političkom Sarajevu.

No što je to konkretno visoki predstavnik Schmidt odlučio promijeniti? U kompliciranom bosanskohercegovačkom zakonodavnom sustavu, dogovorenom Daytonskim sporazumom, u dvodomnom parlamentu, Parlamentarnoj skupštini i Domu naroda ključnu ulogu igraju tri konstitutivna naroda te se štite njihova prava između ostaloga i kroz 'zaštitu vitalnog interesa naroda'. Tijekom godina visoki predstavnici su zahvaljujući apsolutističkim ovlastima kojima raspolažu mijenjali dogovoreno Daytonskim i Washingtonskim sporazumom kako bi jačali ovlasti centralne države, što je išlo na štetu Hrvata iz BiH.

Bošnjacima je cilj ukinuti što više etničkih ograničenja kako bi se ojačala središnja država u kojoj bi oni zbog brojnosti vodili glavnu riječ. Kako su Srbi dominantni u Republici Srpskoj, takve se težnje najviše odražavaju na status Hrvata. Hrvati u BiH strahuju da prijeti opasnost da im Bošnjaci nakon izbora zakazanih za jesen nametnu šest izaslanika u hrvatskom klubu Doma naroda, čime bi bili u mogućnosti izbaciti ključne hrvatske stranke iz izvršne vlasti. Schmidt, prema najavama medija, planira uvesti tzv. izborni prag od tri posto na izbor delegata u Dom naroda BiH.

Prijedlog kaže da, naprimjer, ako u jednoj županiji u Federaciji BiH, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, ne živi najmanje tri posto pripadnika jednog od konstitutivnih naroda, onda ta županija ne bi davala delegate u Dom naroda FBiH iz reda tog naroda. Takvom mjerom onemogućilo bi se manipuliranje kandidatima, odnosno iz županija u kojima ne žive Hrvati ne bi stizali delegati koje bi birali Bošnjaci. Uvođenje cenzusa spriječilo bi da se klub Hrvata u Domu naroda popunjava zastupnicima iz županija u kojima je njihov broj samo simboličan te koje onda bošnjačke i građanske stranke uvrštavaju na svoje izborne liste. Time bi se istodobno osiguralo to da se izvršna vlast u Federaciji BiH ne može formirati bez sudjelovanja legitimnih predstavnika hrvatskog naroda.

Ako OHR nametne odredbe o popunjavanju Doma naroda Federacije BiH, onda bi HDZ postao nezaobilazan faktor prilikom formiranja vlasti u tom entitetu. Bošnjaci vjeruju da je takva odluka krajnje nedemokratska i promiče segregaciju. HDZ bi mogao utjecati na mnoge procese - od izbora sudaca Ustavnog suda FBiH do izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Zbog toga dio međunarodne zajednice smatra da bi trebalo promijeniti i način izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH.

Također, definicija vitalnih nacionalnih interesa bit će pojednostavljena. Riječ je o zahtjevu kojim bi se izišlo u susret bošnjačkoj strani jer se smatra da se taj institut zlorabi. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati za sva pitanja, već samo ona navedena u Ustavu. Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa pri Ustavnom sudu razmotrit će ih, Dom naroda FBiH će, kao i do sada, odlučivati o njima, a svi zakoni će, kao i do sada, morati biti razmatrani i u Domu naroda FBiH.