Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović ocijenio je u srijedu u Sarajevu kako je presuda Haaškog suda šestorici političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne važna jer je utvrdila činjenice o karakteru rata u BiH, ali je istaknuo kako taj sudski pravorijek neće utjecati na odnose Hrvata i Bošnjaka u toj zemlji, kao ni na odnose Hrvatske i BiH koji moraju biti dobri
Na konferenciji za novinstvo sazvanoj u povodu izricanja osuđujuće presude za ratne zločine šestorici bivših političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Izetbegović je kazao kako je ovime Haaški sud još jednom dokazao svoju važnost i vrijednost i kako je svojim radom žrtvama omogućio barem djelomičnu satisfakciju za sve što su pretrpjele.
'Presude tribunala treba promatrati u ovom kontekstu, iskreno ih prihvatiti i provesti0, kazao je Izetbegović.
vezane vijesti
Istaknuo je kako je ICTY nedvojbeno potvrdio da su Prlić i ostali 'sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu zajedno s nekadašnjim čelnicima Hrvatske i predsjednikom Tuđmanom nastojali uspostaviti entički hrvatski entitet u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i stvoriti pretpostavke za njegovo pripajanje Hrvatskoj'.
'Vijeće (ICTY-a) je utvrdilo kako je postojao međunarodni oružani sukob u BiH i stanje okupacije i stvarne vlasti Hrvatske u pojedinim općinama BiH', kazao je Izetbegović pred novinarima dodajući kako se sve to činilo napadima na Bošnjake, etničkim čišćenjima, masovnim ubojstvima i silovanjima.
Pečat na tamni dio istine
'Nikada nećemo zaboraviti ni žrtve ni zločince', kazao je bošnjački politički lider.
Njegovo je stajalište kako je presudom ICTY-a stavljen 'pečat na tamni dio istine' o razlozima stvaranja HZ HB ali 'i o ulozi tadašnjeg rukovodstva Hrvatske'.
'Namjerno sam kazao dio istine. Hrvatska politika i ona koja se kreirala u Zagrebu i ona koja se kreirala u BiH je lutala, imala dvije dimenzije i dva lica. Jedno je lice neuspjeli udruženi zločinački pothvat koji je nanio strahovite patnje žrtvama a drugo svijetlo lice hrvatske politike je ono koje se izborilo za prestanak sukoba, brinulo se i u ratu o protjeranim Bošnjacima i omogućilo postizanje Washingtonskog sporazuma i zajedničku borbu do kraja rata', kazao je Izetbegović.
Pojasnio je kako je cilj bošnjačke politike surađivati sa 'svijetlom, civiliziranom stranom hrvatske politike i u Hrvatskoj i u BiH' uz uvjerenje kako su dva naroda u obje države u stanju izgraditi prijateljske i obostrano korisne odnose.
Izetbegović je odgovarajući na novinarsko pitanje otklonio mogućnost podnošenja bilo kakve tužbe protiv Hrvatske temeljem presude Prliću i ostalima pojašnjavajući kako je tužba moguća jedino u slučaju počinjenja genocida.
'Bilo je što je bilo', kazao je Izetbegović dodajući kako su u Bošnjaci spremni pojačati svijetlu stranu odnosa sa Hrvatskom i Hrvatima u BiH i izgraditi bolje odnose.
Presuda kao antibiotik
Zamjerio je ipak svom kolegi u Predsjedništvu BiH Draganu Čoviću jer nije izrijekom podupro haašku presudu dodajući kako se Čović ranije sastajao i a Darijem Kordićem, osuđenim zbog ratnih zločina u Lašvanskoj dolini.
'Ova će presuda djelovati kao antibiotik za takve političare', drži Izetbegović.
Komentirajući samoubojstvo Slobodana Praljka Izetbegović je kazao kako je bivši zapovjednik HVO-a jedan od onih koje je upropastio projekt udruženog zločinačkog pothvata.
'Mislim da ga je UZP doveo do ovoga do čega je došlo', kazao je čelnik SDA.
I druga najveća bošnjačka stranka u BiH, Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića, u srijedu je pozdravila izricanje presude Prliću i ostalima pozvavši na njeno poštivanje ističući je pri tom kao još jedan dokaz da su Bošnjaci ti koji su bili najveće žrtve rata u BiH.
'Ukupno 111 godina zatvora za Jadranka Prlića i ostale predstavlja snažnu osudu zločina počinjenih protiv Bošnjaka Hercegovine i srednje Bosne, ali i konačnu potvrdu karaktera rata u BiH. Ovom presudom je potvrđeno da je naša zemlja bila žrtva agresije, da je djelovanje paradržavnih tvorevina predstavljalo pobunu protiv legalnih i legitimnih organa Republike BiH, te da su u ostvarivanju takvih ciljeva počinjeni brojni i gnusni zločini protiv civilnog stanovništva, mahom Bošnjaka', stoji u priopćenju Radončičeve stranke koja je dio vladajuće većine u BiH.
U predmetu protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića Prizivno vijeće ICTY-a u srijedu ih je pravomoćnom presudom proglasilo krivim za sudjelovanje u ratnim zločinima počinjenim protiv Bošnjaka na području BiH osudivši ih na dugogodišnje zatvorske kazne.
Prlić je osuđen na 25 godina zatvora, Stojić, Praljak i Petković osuđeni su na po 20 godina, Ćorić na 16 a Pušiću je izrečena kazna od deset godina zatvora.
