Iako se prije godinu dana smatralo tabuom uopće govoriti o grčkom napuštanju eurozone, ovaj tjedan su njemački mediji promijenili ploču te posvetili mnogo prostora toj temi. Najjasniji je bio tjednik Der Spiegel, koji je Grčkoj na naslovnici poručio 'adieu' te posvetio dvadesetak stranica broja tome 'zašto je sada vrijeme da Grčka odustane od eura'
Oni koji detaljno prate krizu eura već dvije godine vjerojatno se odlično sjećaju faze u kojoj je najveći tabu bio spomenuti u javnosti mogućnost da bi Grčka mogla odustati od zajedničke europske valute. Tada su ključni ljudi EU-a, predvođeni njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, ponavljali da bi to bila katastrofa te zlokobno upozoravali da bi to moglo značiti raspad cijele eurozone. Ako bi se pak netko usudio spomenuti tu opciju, poput vicekancelara Philipa Roeslera, odmah bi ga se javno ukorilo zbog nesmotrenosti. U međuvremenu mnogi političari razmišljaju naglas, u prisutnosti novinara, o tome kako je vrijeme da Grčka ode iz eurozone.
Danas je situacija baš obratna te se u njemačkim medijima naveliko piše o tome da bi ostanak Grčke u eurozoni značio kraj, dok bi grčki povratak drahmi ujedno predstavljao konačno stabiliziranje eura. Tjednik Der Spiegel u svojem novom broju konstatira da 'u Ateni više nema parlamentarne većine koja bi podržala štednju' te da je izlazak Grčke iz eurozone 'neizbježan korak koji će doći prije ili kasnije'.
Lijevo usmjereni Die Zeit objavio je analizu onoga što bi se moglo desiti ako Grčka odustane od eura, što bi bilo 'samoubojstvo u strahu od smrti', kako se donekle cinično zaključuje u tekstu. Die Zeit konstatira kako je 'danas jasno da je bila greška primiti Grčku u eurozonu', koja je također 'možda bila greška, s obzirom da se zemlje-članice ne mogu pridržavati zajedničkih pravila'. Optimistični scenarij grčkog izlaska, piše Die Zeit, ogledao bi se u 'pozitivnom šoku' koji bi se time izazvao, jer bi 'ostale države znale što ih čeka ako se odbiju reformirati'. Pesimistični scenarij bi pak predstavljao 'noćnu moru', s obzirom da je grčka industrija uništena, a nejasno je i 'kako bi u praktičnom smislu uopće išao takav proces'.
Povrh svega toga, Njemačka bi se morala oprostiti od milijardi eura koje je poslala Ateni. Die Zeit zaključuje da je 'osnovna ideja – novčana pomoć povezana s budžetskim uštedama – bila dobra', ali se na kraju 'previše rezalo, a premalo pomoglo', te su 'Nijemci za ovakav razvoj događaja jednako krivi kao i Grci'.
Konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi vijesti iz Bruxellesa, u kojem 'nitko više ne smatra da se grčki odlazak iz eurozone ne može preživjeti'. Iako su briselski moćnici i birokrati svjesni mogućnosti da sve to 'izazove domino-efekt', koji bi u financijski ponor povukao još država eurozone, smatra se da bi 'Europa možda patila, ali Grčka još više', kako je to rekao Olli Rehn, povjerenik Europske komisije za financije. Ukratko, Grčke je u Bruxellesu svima dosta pa se sada o političarima u Ateni govori kao o 'ucjenjivačima'.