NEVJEROJATNI PODACI

Iznenadit ćete se što sve Hrvate veže s Česima

17.06.2016 u 09:55

Bionic
Reading

Ususret današnjoj nogometnoj utakmici s Češkom s kojom nas povezuje činjenica da smo nekad živjeli u istoj austrougarskoj državi, jedna od opće poznatih poveznica Češke i Hrvatske jest upravo nogometna i odnosi se na osnutak najstarijeg hrvatskog nogometnog kluba Hajduk u Pragu. No, poveznica između dva naroda je nebrojeno. To je prvenstveno turistička: iako smo ponosni zbog češke ljubavi prema Jadranu, nismo uvijek najbolji domaćini prema vjernim gostima iz Češke. Na stranu poznato, u ovom tekstu bavimo se mnogo dubljim, ali i manje poznatim sponama na koje za tportal podsjeća Marijan Lipovac, povjesničar i bohemist te predsjednik Hrvatsko-češkog društva koje se bavi istraživanjem i promicanjem prijateljstva dvaju naroda

Govoreći o povijesnoj vezi Hrvata i Čeha, Lipovac ističe kako su Česi u srednjem vijeku vjerovali da potječu iz Hrvatske odakle ih je doveo njihov praotac Čeh te dodaje kako se od 16. stoljeća kao njegovo rodno mjesto spominje Krapina nakon čega se ta legenda proširila Hrvatskom te je do danas popularna u Zagorju i Krapini gdje je Čeh dobio i dvojicu braće, Leha koji je praotac Poljaka i Meha koji je praotac Rusa. Pored toga, sveti Ivan Pustinjak, najstariji češki svetac s kraja devetog stoljeća, prema legendi bio je sin hrvatskog kralja, a Česi ga i danas zovu Ivan, a ne Jan što je jedno od najraširenijih čeških muških imena.

Naš sugovornik naglašava i kako pisana povijest Zagreba počinje oko 1094. s jednim Čehom, prvim zagrebačkim biskupom koji se zvao Duh te s njim počinju i hrvatsko-češke veze te nazočnost Čeha u Hrvatskoj.

Povijest hrvatsko-čeških odnosa

Čehe u Hrvatskoj predstavljao je i Přemysl Otokar II., češki kralj od 1253. do 1278. koji je, pored Češke, vladao i današnjom Austrijom, Slovenijom i dijelovima Italije, a neko vrijeme i Zagorjem te okolicom Samobora. Stoga ne čudi kako je u njegovo vrijeme sagrađen stari grad iznad Samobora.

Sredinom 14. stoljeća u Prag na poziv češkog kralja i rimsko-njemačkog cara Karla IV. dolaze hrvatski glagoljaši koji donose hrvatski oblik glagoljice, uglatu glagoljicu. Smatra se da je slova s kvačicama izumio Jan Hus kao autor češkog pravopisa koji je kvačicu preuzeo iz glagoljičkog slova ž. U 19. stoljeću slova s kvačicama je od Čeha u hrvatski pravopis unio Ljudevit Gaj. Tako, zahvaljujući Česima, ali i hrvatsko-češkom kulturnom prožimanju, Hrvati nemaju problema s pisanjem glasova č, ž i š.

Prebirući po povijesnim vezama Čeha i Hrvata, Lipovac navodi kako je sin Karla IV. bio Žigmund Luksemburški koji nije ostao u dobroj uspomeni ni Hrvatima ni Česima. Njegov je, pak, brijač bio Zagrepčanin Mihalj Dabski koji je u svojem plemićkom grbu imao četiri zuba. Očito ih je toliko povadio Žigmundu.

Trg svetog Marka u Zagrebu, sjedište političke moći u Hrvatskoj, pun je čeških tragova, naglašava naš sugovornik te dodaje kako se smatra da su portal crkve svetog Marka u Zagrebu početkom 15. stoljeća napravili učenici praškog graditelja Petra Parlera. Banske dvore je, pak, početkom 19. stoljeća sagradio graditelj iz MoravskeIvan Either, a Hrvatski sabor je početkom 20. stoljeća projektirao Čeh Lav Kalda

O arhitektonskim poveznicama govore i podaci kako je ulice zagrebačkog Donjeg grada trasirao Čeh Rupert Melkus. On je projektirao i Zrinjevac, čime je započet projekt Zelene potkove koji je nastavio njegov nasljednik Milan Lenuci. Melkus je projektirao i groblje Mirogoj, iako je slavu pobrao Herman Bolle koji je sagradio arkade. Crkvu svetog Blaža u Zagrebu gradio je, po nacrtu Viktora Kovačića, Čeh Josef Dubsky. Njegov sin Jaromir Dubsky projektirao je, pak, crkvu svetog Nikole Tavelića u Kustošiji u Zagrebu, a idejni nacrt dao mu je njegov prijatelj Miroslav Krleža

Slavna praška 'Kuća koja pleše'

Hrvatska se arhitektonski odužila Češkoj, budući da je simbol modernog Praga 'Kuća koja pleše', a koju je zajedno s Frankom Gehryjem projektirao Hrvat Vlado Milunić koji od 1956. živi u Pragu. Nakon Karlovog mosta i Hradčana, to je treća praška znamenitost koju turisti najviše fotografiraju.

Između Hrvata i Čeha bili su, i nekad i danas, česti brakovi. Svoje žene u Češkoj pronašlisu Nikola Šubić Zrinski, Josip Jelačić, Vladimir Prelog i Stjepan Radić

Upravo se potonji, uz svoj politički rad, bavio i promicanjem hrvatsko-čeških veza, pisao je češke gramatike, priručnike i djela o Češkoj te se zalagao za učenje češkog u hrvatskim školama. Češki je znao toliko dobro da je na njemu pisao i književna djela.


Lipovac ističe kako su on i supruga svoju djecu odgajali dvojezično, a istražujući poveznice navodi kako su Mariji Radić, inače prvoj hrvatskoj političarki, 1945. skojevci pisali prijeteće grafite na češkom i to citirajući stihove iz opere Prodana nevjesta Bedřicha Smetane. Inače, Marija Radić bila je iz obitelji Dvořák i bila je daljnja rođakinja Antonína Dvořáka, a i potomci su joj bili glazbeno nadareni. Njezini unuci Milutin Vandekar i Mira Dupelj autori su pjesme 'Tata, kupi mi auto'.

Spominjući skladatelje, valja reći kako se Vatroslav Lisinski školovao u Pragu. Ondje je počeo pisati operu Porin, a skladao je i 19 pjesama na češke tekstove. Među njima su i skladbe Vltava i Ma vlast (Moja domovina), a Bedřich Smetana će tek dvadesetak godina kasnije napisati ciklus simfonijskim pjesama Moja domovina, od kojih je najpoznatija Vltava.

Radići u bolnici
Hrvatsko-češke uspješnice koje pjevaju generacije
 
I glazba je poveznica pa stoga valja reći kako su Hrvati na hrvatski preveli češku pjesmu 'Kristinka', a Česi na češki 'Marijanu'. Hrvati su od Čeha preuzeli pjesmu 'Ja se konja bojim', kao i melodije za pjesme 'Ja sem Varaždinec', 'Zagorje zelene', 'Zovi, samo zovi' te za najpopularniju crkvenu pjesmu 'Zdravo, Djevo, kraljice Hrvata'. Kod Čeha je bila popularna i pjesma 'U boj, u boj' koju su 1919. češki vojnici vraćajući se iz Rusije u domovinu preko Dalekog istoka donijeli u Japan pa su Japanci donedavno mislili da je to češka pjesma.

Na češkom postoji i pjesma 'Hercegovina' koja humoristično pjeva o češkim vojnicima koji su sudjelovali u okupaciji BiH 1878. godine. Na čelu austro-ugarske vojske koja je okupirala BiH bio je general Josip Filipović rodom iz Gospića koji je umro u Pragu 1889. na dužnosti vojnog zapovjednika Češke te je ondje i pokopan.

Poveznica je još, pa je tako češki skladatelj Oskar Nedbal počinio 1930. samoubojstvo skočivši s prozora HNK-a u Zagrebu, a do 2006. bio je pokopan na Mirogoju. Češki pjesnik Jiří Wolker napisao je 1922. pjesmu Mirogoj u kojoj govori o grobovima vojnika palih u Prvom svjetskom ratu.
 
Vrhunski poznavatelj češko-hrvatskih veza podsjeća kako je 'Moja domovina', jedna od najpoznatijih pjesama nastalih na početku Domovinskog rata, snimljena 1991. upravo u Češkom domu u Zagrebu koji je tada koristila Hrvatska televizija, a koju će u svakom slučaju pjevati naši navijači na današnjoj utakmici.

377575 ,357901 ,350476 ,350322 
Između dva svjetska rata prva dama Praga bila je Opatijka Amelija Jurković, supruga gradonačelnika Karela Baxe, a u isto vrijeme je prva dama Zagreba bila Pražanka Berta Heinzel, supruga gradonačelnika Vjekoslava Heinzela.
 
Predsjednik Hrvatsko-češkog društva podsjetio nas je i na Franju Trenka koji je umro zatočen u Brnu gdje se i danas čuva njegovo mumificirano tijelo, dok u Brnu postoji i pivo Baron Trenk, kao i pivnica U Pandura. Tu je i Faust Vrančić koji je 14 godina živio u Pragu kao tajnik cara i kralja Rudolfa II.

Strossmayer - počasni građanin Praga


Međusobne poveznice dotiču se i medija i izdavaštva pa je tako prve hrvatske novine izdavao 1771. u Zagrebu Čeh Antun Jandera. Zvale su se Ephemerides Zagrabienses, izlazile su na latinskom, ali nije sačuvan ni jedan primjerak.

Nije naodmet spomenuti i češkog izumitelja brodskog propelera Josefa Ressela koji je živio neko vrijeme u Motovunu pa ne čudi da se nagrada Motovun film festivala zove Propeler Motovuna.

Zanimljiv je i podatak kako je Josip Juraj Strossmayer izabran je 1888. počasnim građaninom Praga, a 1925. dobio je i svoj trg koji Pražani zovu Štrosmajrak. Lipovac se prisjetio i nekoć popularne češke serije 'Bolnica na kraju grada' te kako se jedan od glavnih liječnika u seriji upravo zove dr. Josef Štrosmajer, dok je scenarist serije Jaroslav Dietl rođen u Zagrebu.

Veza između dva naroda je i Zdenac života Ivana Meštrovića koji je izrađen u Brandýsu kraj Praga, dok je jedno od posljednjih Meštrovićevih djela spomenik Antonína Dvořáka u New Yorku. Glumac Zvonimir Rogoz, svjetski rekorder, koji je glumio i nakon navršene 100. godine, od 1929. do 1950. djelovao je u Češkoj kao kazališni i filmski glumac te bio iznimno popularan. Kako bi se mogao rastati od prve supruge, 1944. je u Pragu fiktivno prešao na islam i uzeo ime Muhamed Ahmed. Lipovac se prisjetio i neizbježnog Vlahe Bukovca koji je od 1903. do smrti živio u Pragu kao profesor na Akademiji likovne umjetnosti. Ondje je i umro.

Tportalov sugovornik ističe kako je Jaroslav Hašek, jedan od najpoznatijih čeških pisaca svjetskog glasa i autor 'Doživljaja dobrog vojnika Švejka' napisao pripovijetku 'Ljubav u Međimurju' i jednu s hrvatskim naslovom, 'Danas jesmo, sutra nismo'. Inače, Švejkov ilustrator Josef Lada ilustrirao je i češko izdanje 'Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića', a Ivani Brlić Mažuranić najdraže su bile upravo njegove ilustracije.

345862 ,342424 ,432813 ,430627
Lipovac nije propustio spomenuti kako je scenarij za prvi hrvatski igrani film, 'Brcko u Zagrebu', napisao 1917. Čeh Arnošt Grund. Kad je, pak, Dušan Vukotić 1962. dobio Oscara za crtani film 'Surogat', po nagradu je otišao producent Zagreb filma Vladimir Terešak, Čeh iz Končanice.

Zanimljiv odnos s Češkom imao je Josip Broz Tito. Kao mladi radnik radio je u Škodi u Plzenju, 1946. je veličanstveno dočekan u Pragu gdje su njegovo ime dobili jedna ulica i studentski dom (ranije su nosili ime kralja Aleksandra) i jedna tvornica. Nakon raskida sa Staljinom Prag je postao centar antititoističke propagande u kojoj se Tita nazivalo krvavim psom, fašistom i američkim slugom. Tada je ostao i bez tvornice, i bez studentskog doma i bez ulice koja danas nosi ime Ulica jugoslavenskih partizana. Kako je u politici sve moguće, tako je Tito kao najveći prijatelj bio dočekan tijekom posjeta Čehoslovačkoj 1965., kada je posjetio i svoju bivšu tvornicu u Plzenju, a posebno je srdačno dočekan 1968., desetak dana prije gušenja Praškog proljeća kojem je dao potporu.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je kao direktor Instituta za historiju radničkog pokreta surađivao s dvojicom kasnijih čehoslovačkih predsjednika, Ludvíkom Svobodom i Gustávom Husákom (kojem je majka bila slovačka Hrvatica), zbog čega su ga 1972. pokušali optužiti i da je istočni špijun.

Drame Václava Havela izvodile su se u Zagrebu dok je on bio u zatvoru, podsjeća nas Lipovac dodajući kako su u Kazalištu Gavella 1980. izvedene Havelove jednočinke 'Audijencija' i 'Izložba' koje su proglašene predstavama godine, dok su glumci uspjeli Havelu u zatvor prokrijumčariti kazališnu knjižicu sa svojim potpisima. Havelova udovica Dagmar, inače poznata glumica, od 2015. glumi barunicu Castelli u predstavi Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže u praškom Divadlu na Vinohradech.

U češkoj prijestolnici splitski studenti su skovali plan koji je izrodio Hajduk
Česi su bili glazbenici Fran Lhotka, Vaclav Huml, glumica Marija Ružička Strozzi. Česi su bili očevi Ivana Zajca te književnika Vjenceslava Novaka, Milutina Cihlara Nehajeva i Jagode Truhelke. Češkog porijekla bili su i August Šenoa, Oton Kučera, Vanja Radauš, Lavoslav Ružička, Krešo Golik...

Češko porijeklo imaju i poznata hrvatska prezimena Bourek, Čermak, Doležal, Svoboda, Novotny, Holy, Srb, Zima, Knebl, Hojka, Krepela, Havranek, Havliček... Iz Praga potječu i obitelji Devidé i Štambuk.

Od 17 predsjednika HAZU-a samo dvojica nisu rođena u Hrvatskoj i oba su Česi, kemičar Gustav Janeček i filozof Albert Bazala. Janeček je osnivač moderne hrvatske kemije i farmacije jer je osnovao današnju Plivu (tada Kaštel).

0,99 lipa su smislili Česi, a ne Todorić

Mnogi ne znaju kako cijene zaokružene na 99 lipa nije izumio Ivica Todorić, već ih je još prije stotinjak godina uveo Tomáš Bata koji je uveo revoluciju u industriju obuće. Prakticirao je 'kapitalizam s ljudskim likom' te je za svoje radnike gradio kuće i stanove. Tako je nastalo i Borovo Naselje kod Vukovara jer je tvornica Borovo sagrađena kao Batina tvornica.

Valja reći kako je prvi predsjednik Čehoslovačke Tomáš Masaryk službeno najpopularniji stranac u Hrvatskoj jer od svih stranaca ima najviše ulica, u čak sedam gradova, dok je Prag jedini strani grad koji ima ulicu u najužem centru Zagreba. U Rijeci, pak, postoji klub Palach, nazvan po Janu Palachu ubrzo nakon njegove tragične smrti 1969. godine.

I danas nastaju svojevrsne poveznice pa je tako Čeh Vit Jedlička proglasio 2015. državu Liberland na spornom graničnom području između Hrvatske i Srbije. No i na spornoj graničnoj točci na krajnjem zapadu Hrvatske nalazimo na jednog Čeha: granica između Hrvatske i Slovenije u Istri teče Kanalom svetog Odorika, a sveti Odorik je bio franjevac iz Furlanije s početka 14. stoljeća kojem je otac bio Čeh te se i on deklarirao Čehom. Bio je prvi Europljanin koji je nakon Marka Pola posjetio Kinu i prvi koji je posjetio Tibet.

Česi su danas poznati kao miroljubiv narod, no nekad su bili veliki ratnici, posebno u doba husitskih ratova u 15. stoljeću. I riječ pištolj potječe iz češkog, od píšťala - svirala, kao i haubica od houfnice, vrste topa koji su koristili husiti. U sve jezike svijeta ušla je riječ robot koju je izmislio češki književnik Karel Čapek. Prema latinskom nazivu za Češku, Bohemia, nastala je riječ boem.

Koji su bohemizmi u hrvatskom jeziku, a što ne smijete reći Česima?

U hrvatskom ima mnoštvo čeških riječi, bohemizama, no one su se toliko udomaćile da ih danas nitko ne smatra posuđenicama ili tuđicama, niti tako zvuče, za razliku od, primjerice, turcizama. Bohemizmi su, uz ostale: bod, bojovnik, časopis, dojam, desetljeće, dosljedan, dražba, dušik, geslo, gnoj, kisik, klokan, kopačka, lihvar, mladež, naklada, nalaz, narječje, naslov, Nizozemska, nježan, obrazovati, obred, obzor, okolnost, opseg, plin, pogon, pokus, povod, prisega, pročelje, poredak, povod, predmet, prevaga, prvobitan, primjeran, poprsje, podneblje, samoglasnik, smjesa, stupanj, suglasnik, suhoparan, skromnost, spis, stroj, stupanj, sustav, svjež, ticalo, tisak, tlak, učinak, ugljik, uloga, ustroj, uspjeh, ustav, uzajamnost, valjak, važan, vlak, vodik, vodopad, zavod, zemljovid, zaklada, zbirka.

Pravo na češkom ne znači ravno nego desno
Pravo na češkom ne znači ravno nego desno
Problem u komunikaciji između Hrvata i Čeha mogu stvarati riječi koje isto ili slično zvuče, ali imaju različito značenje. Česima se ne smije reći da su divni i pitomi jer to znači da su čudni i glupi. No, ako Čeh kaže da je nešto užasno, to znači da je odlično. Čehinje nije dobro pitati žele li se slikati jer ih se time pita žele li se svući. Češka turistica koja kaže da se želi opalovat, zapravo kaže da se hoće sunčati. Ako se dvjema sestrama iz Češke kaže da su slične, to će im biti drago čuti, ali neće shvatiti poruku jer sličná žena je na češkom zapravo atraktivna. Slična se, pak, kaže podobná i to nema veze s političkom podobnošću. Za Hrvate seksualne konotacije imaju češke riječi nádraží, náměstí i nevadí, ali to zapravo znači kolodvor, trg i ne smeta. Vlast na češkom znači domovina, stan je šator, pokoj je soba, strava je hrana, nápoj je piće. Hodina nije godina nego sat, dok se godina kaže rok, a lepší znači bolji. Bavit se znači zabavljati se, a baviti se kaže zabývat se. Problem može biti listopad koji je u češkom 11. mjesec, dok je srpen osmi, a říjen deseti mjesec. Pravo na češkom ne znači ravno, nego desno. Pitati Čeha zna li plivati može biti čudo jer plivat znači pljuvati.

Česi su, ističe Lipovac, bili među pionirima turizma u Hrvatskoj. Zahvaljujući njima razvili su se turistički centri Baška, Crikvenica, Kaštela, Kupari i mnogi drugi. Čiji će navijači, pak, sutra razviti zastavu nakon pobjede izvojevane kopačkom čije je ime nastalo od češke riječi kopat što znači udarati nogom, ostaje tek vidjeti.

SaveSaveSave