Prema tumačenju odvjetnice Udruge Franak Nicole Kwiatkowski tužene banke morat će vratiti novac korisnicima stambenih kredita koji su imali ugovorenu promjenljivu kamatnu stopu, a banke su ju jednostrano podizale. Vraćat će razliku novca između početne kamatne stope i one na koju su digli tijekom otplate kredita.

Goran Aleksić iz Udruge Franak napominje da prema postojećoj presudi bankama nije naložen model povrata novca, ali s obzirom da je u presudi potvrđeno da su sve tužene banke osim Sberbank povrijedile prava korisnika kredita jednostranim mijenjanjem kamatnih stopa, smatra da će one same ponuditi model obeštećenja. U tom slučaju oštećeni klijent može prihvatiti ponuđeni iznos, a ako ne pristane na nagodbu, može tužiti banku i tražiti veći iznos.

Aleksić smatra da oštećeni korisnici kredita trebaju tražiti preplaćenu razliku zbog neopravdanog podizanja kamatnih stopa, ali i zatezne kamate za proteklo razdoblje te novi otplatni plan sa smanjenom glavnicom kredita.

S obzirom da valutna klauzula ostaje, obračun povrata novca zbog neopravdanog podizanja kamatnih stopa bazirat će se na početnoj vrijednosti rate izraženoj u švicarskim francima.

U konkretnom primjeru kredita u protuvrijednosti 70.000 eura koji je Zagrebačka banka odobrila 2007. u CHF, kamatna stopa se u razdoblju od 2007. do 2014. mijenjala četiri puta. Početna rata bila je 699,6 CHF uz kamatnu stopu od 4,3 posto. U kolovozu 2009. kamatna stopa je podignuta na 6,2 posto, a rata je skočila na 817,7 CHF. Nakon toga kamatna stopa tri puta je snižena, ali je rata ostala znatno iznad početne razine. U lipnju 2010. je snižena na 5,95 posto (803,48 CHF), u prosincu 2010. na 5,4 posto (773,42 CHF), a u kolovozu 2011. na 5,15 posto (760,42 CHF).

U razdoblju do veljače 2014. kada je uvedena snižena kamatna stopa od 3,23 posto na temelju Zakona o potrošačkom kreditiranju, korisnik kredita preplatio je 4.238 švicarskih franaka. Koliko će to točno biti u kunama, ovisit će o tečaju franka koji će se primijeniti u obračunu. Aleksić smatra da treba primijeniti tečaj na dan isplate odštete, što bi svakako odgovaralo oštećenicima. U slučaju da tečaj na dan isplate ostane na sadašnjim razinama (6,27 kuna), povrat po osnovi neopravdanog dizanja kamatnih stopa u našem slučaju iznosio bi 26.570 kuna.

Ako isti izračun primijenimo na kredit od 50.000 eura (u francima), tada je preplaćeni iznos 18.980 kuna, a u slučaju kredita od 100.000 eura (u francima) penje se na 37.960 kuna.

Ukoliko bi se primijenili tečajevi na dan plaćanja kreditnih rata,odšteta bi bila nešto niža te bi se u prvom slučaju (kredit od 70.000 eura u CHF) kretala oko 24.000 kuna, u drugom (kredit od 50.000 eura u CHF) oko 17.000 kuna, a u trećem (kredit od 100.000 eura u CHF) oko 34.000 kuna.

Što će banke ponuditi klijentima, u ovom trenutku teško je prognozirati, ali gotovo je sigurno da neće pristati na maksimalističke zahtjeve koje uz preplaćene rate uključuju zatezne kamate i promjenu glavnice kredita.