Ovih dana u izraelskom parlamentu trebao bi na glasanje ići kontroverzni zakon kojim bi se omogućilo utišavanje muslimanske molitve reproducirane iz zvučnika postavljenih na džamijama. Zakon podržavaju izraelske ultradesne stranke, a izraelski predsjednik Reuven Rivlin i stranka lijevog centra Cionistička unija predvođena Tzipi Livni poručili kako će taj zakon, ako prođe u Knessetu, dodatno raspiriti mržnju i podignuti tenzije među Židovima, Arapima i ostalim muslimanima
Inicijativu za pokretanjem zakona koji bi utišao molitve mujezina pokrenuli su stanovnici lokalnih židovskih rezidencijalnih četvrti u Jeruzalemu koji se bune kako im poziv na molitvu remeti san. Inicijativu su prihvatili židovski ultradesničari, a Arapi i drugi muslimani zgroženi su idejom o zakonu koji bi reducirao jačinu zvuka kojim mujezini pozivaju vjernike na molitvu.
'Riječ je o rasističkom činu, jer je poziv na molitvu važna religijska ceremonija u islamu. Knesset zasigurno nikada ne bi predložio zakon o ograničavanju židovskih vjerskih događaja i svetkovina', kazao je arapski odvjetnik Ahmed Tibi.
Inače, postoje dvije verzije predloženog zakona o utišavanju poziva na molitvu. Prema jednom, zabranit će se pozivi putem zvučnika od 23 do sedam sati, a prema drugom bi se pak kažnjavalo svako pozivanje na molitvu u rezidencijalnim četvrtima. Predviđena kazna iznosila bi u protuvrijednosti 2.700 dolara.
Čelnica Cionističke unije Tzipi Livni izjavila je kako bi se 'ponosni Izraelci trebali ujediniti protiv zakona koji širi mržnju i podiže tenzije', no iako jeruzalemske gradske vlasti ističu kako ne postoji diskriminacija muslimana, sve je više Židova koji podržavaju zabranu.
Zabrani se protivi i izraelski predsjednik Reuven Rivlin koji je izjavio kako već postoji zakon o zagađenju bukom kojim bi se mogli regulirati i sporni pozivi mujezina. Ako prođe glasanje, ova zabrana ne bi se odnosila na jeruzalemsku džamiju Al Aksa, treću po važnosti džamiju u islamu.