Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša održala je, u sklopu održavanja ciklusa tribina iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti te aktualnih problema i mogućih rješenja, i okrugli stol s ključnim pitanjem – je li Hrvatska spremna za cjeloviti sustav gospodarenjem otpadom? Ponovljeno je kako Hrvatska do 2018. mora izgraditi centre za gospodarenjem otpadom, ali i što žurnije pristupiti odvajanju otpada te naplati po količini prikupljenih količina
Mario Obrdalj, pomoćnik ministra zaštite prirode i okoliša, podsjetio je i kako su obaveze Hrvatske preuzete u pristupnim pregovorima i smanjenje udjela biorazgradivog otpada na 75 posto u odnosu na 1997., ali i postupno smanjenje količina koje se odlažu.
'Do kraja godine te se količine moraju smanjiti na 1,7 milijuna tona otpada, a do kraja 2017. na 800.000 tona. Količina koju proizvede jedan stanovnik do kraja godine mora biti smanjena na 370 kilograma godišnje, odnosno kilogram dnevno', objasnio je pomoćnik ministra Obrdalj.
Kad je odvojeno prikupljanje otpada istaknuo je kako se 'ne može reći da nije učinjeno ništa, ali postoje teškoće', te rekao kako je uz taj proces nužno riješiti i problem takvog otpada, odnosno njegovo zbrinjavanje, npr. u kompostanama i bioenerganama.
'Naplata po volumenu se ne provodi ili se nezadovoljavajuće provodi u Hrvatskoj, a procjenjujemo da se ne poštuje u 40 posto slučajeva. Ako se naplaćuje po 'kvadratu', građani nisu stimulirani i račun im je uvijek isti', obrazložio je Obrdalj.
Po podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, do sada je uloženo više od 450 milijuna kuna za sanaciju odlagališta otpada pa je od 299 registriranih do sada tim sredstvima sanirano 107. Najavljeno je i kako je pripremljena procedura za radove na tri centra za gospodarenje otpadom koja će se financirati i sredstvima EU-a, a to su centri u Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Nimalo optimističnu sliku dao je Stjepan Nikolić, savjetnik za gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša ilustrirajući sve na primjeru problemima zagrebačkog Jakuševca, ocijenivši ga 'najvećim divljim odlagalištem u ovom dijelu Europe'.
'Političari ne vole rješavati problem otpada, jer svake četiri godine dolaze izbori i događanja naroda i zato ih treba maknuti od toga. Problem Zagreba uskoro će imati i cijela Hrvatska, jer su tri centra za gospodarenje otpadom vrlo malo koliko se trebalo napraviti', smatra Nikolić.
Primjedbe ima i na koncept javno-privatnog partnerstva i davanja koncesija za otpad, jer po njemu 'ni slučajno ne treba ići u smjeru da se naplata i obrada otpada daje privatnom sektoru'. Ukazuje i kako je 'na Jakuševcu 11 milijuna tona otpada koji je energetski vrijedan najmanje dvije milijarde eura'.
'I otpad je obnovljivi izvor energije, ali i važan za budućnost Hrvatske. Kad bi Hrvatska ili Zagreb iskoristili sve obnovljive resurse, dvije trećine potreba mogle bi se dobiti iz izvora kao što su sunce, vjetar, otpad, a samo jedna trećina dolazila bi od nafte i plina', ukazao je Nikolić.
Bivši državni tajnik i pregovarač za Poglavlje 27 – Okoliš, Nikola Ružinski podsjetio je kako je Hrvatska u pregovorima s EU-om uglavnom prošla 'bez prijelaznog razdoblja', osim za gospodarenje komunalnim otpadom, obvezu da za pet godina izgradi centre za gospodarenje otpadom te završetak sanacije odlagalište. 'Ako nešto ne napravimo iz onoga što smo potpisali, može nam slijediti kazna. Najprije ćemo dobiti opomenu i rok da to završimo, no sve može rezultirati kaznama koje nisu tako male', upozorio je Ružinski.
Poglavlje o okolišu, kako je rečeno na okruglom stolu, bilo je jedno od najzahtjevnijih te je 'bilo otvoreno među prvima, a zatvoreno među posljednjima'.
