"Vjerujem da ćemo blokadu riješiti u dolazećim tjednima na obostrano zadovoljstvo", izjavio je Jandroković u razgovoru za APA-u objavljenom u srijedu.

Šef hrvatske diplomacije istodobno je ponovio hrvatski zahtjev za međunarodnim pravorijekom u graničnom sporu sa Slovenijom te ustrajao na tome da u razgovorima između Hrvatske i Slovenije budu nazočni i predstavnici EU.

Slovenija je uoči Božića izazvala blokadu u otvaranju odnosno zatvaranju ukupno 35 poglavlja pristupnih pregovora Hrvatske s EU, zahtijevajući od Hrvatske da se odrekne dokumenata koji prema tumačenju Ljubljane prejudiciraju rješenje graničnog pitanja. Hrvatska Vlada u više je navrata ponovila da se ne želi odreći tih dokumenata.

"Hrvatska je strana od prvog dana naglašavala da je spor bilateralno pitanje, koje nema veze s pristupnim predgovorima", izjavio je Jandroković za APA-u.

"Želimo izdvojiti granično pitanje iz pristupnih pregovora i riješiti ga pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu. Želim također jasno istaknuti da našim pregovaračkim pozicijama ne prejudiciramo tijek granice i da smo spremni to potvrditi i pismeno", rekao je Jandroković.

Upitan za slovenske optužbe da Hrvatska izbjegava razgovore o graničnom sukobu, šef hrvatske diplomacije izrazio je spremnost na dijalog sa Slovenijom. Istodobno je naglasio želju da se nastavi praksa nastala za vrijeme francuskog predsjedanja EU.

"Želimo sa Slovenijom bilateralno raspravljati o tom pitanju, ali želimo da su pritom nazočni i predstavnici EU", ponovio je.

Službeni Zagreb, tvrdi Jandroković, očekuje da češko predsjedništvo EU nastavi tu praksu, ali dosad nije bilo konkretne inicijative iz Praga. On ne očekuje od tih razgovora rješenje graničnog pitanja.

"Želimo najprije pronaći model transferiranja toga pitanja iz pristupnog procesa u bilateralne odnose a onda ga riješiti pred ICJ-om", rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova.

Procijenio je da male šanse ima prijedlog slovenskog predsjednika Danila Tuerka, koji se zauzeo za medijaciju u graničnom sporu.

Budući je granični spor "teško političko pitanje", službena Ljubljana i Zagreb očito će se morati obratiti trećoj strani, pri čemu Hrvatska preferira Međunarodni sud pravde (ICJ).

Jandroković je podsjetio da su se predsjednici dviju vlada, Janez Janša i Ivo Sanader, u kolovozu 2007. na Bledu zauzeli za takvo rješenje. "To su rješenje poduprle i hrvatska i slovenska oporba, dakle i sadašnji predsjednik vlade (Borut) Pahor", podsjetio je šef hrvatske diplomacije.

Jandroković je rekao kako Hrvatska "nije zainteresirana" za korištenje sporazuma Račan-Drnovšek iz 2001. kao argumenta u međunarodnoj arbitraži. "Slovenci mogu uzeti taj sporazum kao argument, mi možemo uzeti dogovor s Bleda, ali to nije tako važno. Najvažnije je da neki međunarodni sud riješi to pitanje", naglasio je.

"Mi imamo svoje argumente i pozicije koje smo spremni predočiti pred sudom i pozivamo Sloveniju da učini to isto", dodao je Jandroković.

Hrvatski ministar vanjskih poslova izjavio je da je "vrlo ohrabren" nedavnim posjetom talijanskog ministra vanjskih poslova Franca Frattinija Hrvatskoj. Jandroković "trenutačno" ne vidi u Italiji posrednika, ali smatra da se Italija unatoč tome trudi da se riješi granično pitanje. "Italija je u svakom slučaju jedna od zemalja koje će aktivno tragati za rješenjem sukoba, ali u ovom je trenutku prerano reći kako i na koji način".

Na pitanje novinara APA-e o mogućoj osveti Hrvatske Sloveniji, Jandroković je odgovorio da Hrvatska ne razmišlja o osveti. Hrvatska će nastaviti s reformama kojima će ispuniti kriterije EU, dodao je.

"Vjerujem da do kraja 2009. možemo dovršiti pregovore te da će se to završiti procesom ratificiranja u svim zemljama članicama na najbolji mogući način", procijenio je hrvatski ministar vanjskih poslova.