„Htio bih vam se zahvaliti što tako ustrajno čvrsto čuvate hrvatski identitet, jezik, tradiciju, naše običaje, našu vjeru“, kazao je Jandroković u Karaševu, najvećem većinski hrvatskom mjestu u Rumunjskoj u kojemu Hrvati čine četiri petine od oko 3200 stanovnika.

„Vidim jednu snagu, energiju, ljubav i prema Hrvatskoj i prema hrvatskom jeziku, tradiciji, običajima. Vi ste ih sačuvali od 14. stoljeća, siguran sam da ćete ih čuvati i u budućnosti. U tome ćete imati našu punu podršku“, dodao je, pohvalivši ponovno politiku rumunjskih vlasti prema hrvatskoj manjini.

Hrvati u rumunjskom dijelu Banata najistočnija su hrvatska manjina i jedna od najstarijih hrvatskih iseljeničkih zajednica.

Nije sa sigurnošću poznato podrijetlo karaševskih Hrvata, ali pretpostavlja se da su došli iz sjeverozapadne Bosne, a po nekim tumačenjima iz okolice Kreševa od čega bi Karaševo bilo izvedenica. Karaševski Hrvati poznati su i pod nazivima Krašovani te Karaševci.

Nakon Karaševa Jandroković je posjetio obližnja sela Klokotić i Lupak, gdje je kazao kako su karaševski Hrvati "jedna od najstarijih, a prema onome što sam vidio i jedna od najorganiziranijih" hrvatskih manjina.

Suživot s Rumunjima

Slomom komunizma u Rumunjskoj Hrvati su priznati kao nacionalna manjina pa za njih vrijedi i poseban izborni zakon.

Predstavnik Hrvata kako bi ušao u Zastupnički dom rumunjskog parlamenta mora dobiti najmanje 10 posto glasova od zastupnika izabranog s redovne liste. Trenutno je jedan od 330 parlamentaraca u Zastupničkom domu rumunjskog parlamenta i predsjednik Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj Slobodan Ghera iz Karaševa.

Ghera je u Karaševu dočekao Jandrokovića, a istaknuo je da Hrvati žive u tom mjestu više od sedam stoljeća, dok je hrvatska manjina "most koji veže dvije države".

Predsjednik Županijskog vijeća Karaš-severinske županije Romeo Dunca kazao je okupljenima da će županija nastaviti podržavati napore za očuvanjem hrvatske manjine.

Načelnik općine Karaševo Petar Bogdan apostrofirao je, kao i drugi politički predstavnici karaševskih Hrvata, da kao manjina žive „u dobrom suživotu s rumunjskim narodom i drugim manjinama u županiji i u dobrom odnosu s rumunjskim vlastima“.

Isto nam je rekao i sedamdesetjednogodišnji umirovljenik Nikola Paun, dugogodišnji član lokalnog kulturno umjetničkog društva "Karaševska zora".

"Izvanredni su odnosi s Rumunjima. Mi se poštujemo i surađujemo jedni s drugima. To je bitno... Kako se kaže - sloga", rekao je.

Radio je i u Hrvatskoj od 1996. do 2004., točnije u Splitu i Drnišu. Ističe kako to nije rijetkost i da dosta Krašovana radi u Hrvatskoj, ponajviše u Zagrebu i Dalmaciji.

"Matična zemlja nas je primila širokih grudi. Dobili smo putovnice i domovnice. Radili smo i zaradili", kaže.

S Jandrokovićem su u saborskoj delegaciji bili Ivana Posavec Krivec, predsjednica kluba zastupnika Socijaldemokrata i voditeljica izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini SEECP (Proces suradnje u jugoistočnoj Europi) i saborski zastupnik HDZ-a Andro Krstulović Opara.

Posavec Krivec je Krašovanima obećala da će se Sabor boriti za poboljšanje njihovog statusa.

„Vjerujte da imate u nama partnera i saveznika, da ćemo po povratku u Domovinu svojim djelovanjem učiniti da vi ovdje lakše živite i da dobijete više sredstava“, kazala je.

Krstulović Opara je kazao kako je „nevjerojatno koliko je vaša lekcija potrebna Hrvatima u Domovini da bi znali ljubiti, čuvati svoju zemlju, svoj identitet i svoju povijest“.

„Cijeniti, čuvati, voljeti Hrvatsku, ali i poštovati svoju zemlju u kojoj živite je nevjerojatna vrijednost“, dodao je.

Obrazovanje na hrvatskom jeziku

Hrvatski je materinji jezik više od 70 posto stanovnika Karaševa i oko 90 posto stanovnika Lupaka. Obje općine su dvojezične.

Javni natpisi iskazani su i na hrvatskom jeziku, a obje općine imaju vrtiće i škole na hrvatskom jeziku.

U Karaševu djeluje od 1997. i dvojezična gimnazija.

Ukupno u Rumunjskoj postoji sedam hrvatskih vrtića, pet osnovnih škola od 1. do 4. razreda i tri od 1. do 8. razreda.

Lektorat za hrvatski jezik osnovan je 1994. na Sveučilištu u Bukureštu, a 2008. pretvoren je u Katedru za hrvatski jezik i književnost. Na temišvarskom Sveučilištu "Zapad" otvoren je 2017. Lektorat za hrvatski jezik.

Ana Filka, rodom iz obližnjeg Nermića, učiteljica je u Karaševu već 38 godina, a trenutno je i školski inspektor za sve manjinske škole u Karaš-severinskoj županiji.

Predaje dvojezično - na hrvatskom i rumunjskom jeziku. "Svi uče hrvatski jezik, nitko to ne odbija. Lijepo se slažemo i surađujemo", kaže nam, dodaje i da se karaševski Hrvati trude očuvati i svoj lokalni karaševski govor.

Tridesetdvogodišnji Ivan Belča jedan je od voditelja KUD-a u Karaševu, a završio je dvojezičnu gimnaziju. Nove generacije također njeguju unutar obitelji karaševski govor i njime se služe, ali je u mjestu manje mladih nego prije.

"Nema baš toliko mladih kao prije. Nekako se borimo", kaže Belča.

Ukupno u Rumunjskoj živi oko 6 tisuća Hrvata, a velikom većinom je riječ o Krašovanima koji nastanjuju mjesta Karaševo (Caraşova), Nermić (Nermet), Jabalče (Iabalcea), Klokotić (Clocotici), Ravnik (Rafnic), Vodnik (Vodnic) i Lupak (Lupac) koja su podijeljena između dvije općine (Karaševo i Lupak) u kojima su Hrvati većina.

Sa sjedištem u Lupaku djeluje i druga udruga rumunjskih Hrvata Demokratski savez Hrvata u Rumunjskoj čiji je predsjednik Petar Hacegan, lektor hrvatskog jezika na temišvarskom Sveučilištu Zapad i član Savjeta vlade za Hrvate izvan Hrvatske.

Jandrokovića su u Klokotiću i Lupaku dočekali mještani, članovi lokalnih kulturno-umjetničkih društava, načelnik Marijan Vlašić, Hacegan, župnici itd.

Duga povijest Hrvata u Rumunjskoj

Sredinom 19. stoljeća prema austrijskom popisu stanovništva živjelo je u rumunjskom dijelu Banata oko 10 tisuća Krašovana. U međuvremenu se zbog iseljavanja i asimilacije njihov broj smanjio se na popisu stanovništva 2011. Hrvatima izjasnilo 5408 stanovnika Rumunjske.

Mjesta su to u brdovitom dijelu rumunjskog Banata oko rijeke Karaš blizu grada Rešica (Reşita) kojega Krašovani zovu Ričica, sjedišta Karaš-severinske županije (Caraș-Severin), a stotinjak kilometara od Temišvara najvećeg grada u rumunjskom Banatu.

Tradicionalno su se Karaševci bavili stočarstvom. Danas je za Krašovane važan i turizam jer se blizu njihovih mjesta nalazi ulaz u Nacionalni park Semenic, a dosta ih radi u Rešici i Temišvaru.

Osim Krašovana u Rumunjskoj postoje i dvije manje hrvatske zajednice u okolici Temišvara. Šokački Hrvati iz istočne Slavonije žive u mjestu Rekaš (Recaş) od 17/18. stoljeća, dok su turopoljski Hrvati u 18. stoljeću naselili Keču, tridesetak kilometara od Temišvara.

Početkom 20. stoljeća u oba je mjesta živjela približno po tisuću Hrvata, ali ih je danas u svakom nekoliko desetaka.