Prema studiji francuske banke Natixis koju prenosi Le Monde Malta bilježi niz zabrinjavajućih sličnosti s Ciprom. 'Radi se malenoj i veoma otvorenoj ekonomiji, a Malteško otočje se postupno specijaliziralo za usluge financijskog posredovanja da bi postalo jedno od glavnih offshore lokacija eurozone', navodi se u studiji
Bankarski sustav Malte drugi je najveći u Europi, iza Luksemburga, a iznosi oko osam put više od nacionalnog BDP-a (6,8 milijardi eura u 2012. što čini 0,08 posto BDP-a eurozone). Upravo veličina tog sustava i njegova neproporcionalnost u odnosu na domaći BDP izvor su sumnji bi li eventualni plan spašavanja međunarodne zajednice bio dovoljan da ga u cijelosti obuhvati.
Sličnosti s Ciprom su brojne. Fiskalni sustav Malte jako je ugađao svim vanjskim deponentima, posebice nakon pristupanja zemlje Europskoj uniji u 2004., tvrdi se u studiji. To je neminovno dovelo do hipertrofiranog sustava, a problem je u tome što bi plan spašavanja tog naraslog sustava bio u direktnoj koliziji sa službenom vladinom politikom proračunske konsolidacije ustanovljene zbog pojačanog deficita.
Budući da 48 posto ukupnog duga drže malteške banke, plan dokapitalizacije banaka ne čini se ostvarivim, posebice ako se zna da bi preko stabilizacijskog mehanizma tek manji dio duga mogao biti podmiren. Druga opcija koja se nameće jest ciparski model u kojem bi se direktno teretili velike štediše u bankama (mahom stranci). Zatim, mogli bi se uvesti veći porezi za tvrtke koje imaju sjedište na otoku. Primjerice, davanja iznose oko 22,7 posto na Malti (najniže u Europi), a u Francuskoj 38,6 posto. Porez na kapital također je nizak ili nepostojeći.
U bankarskom sektoru koji drži oko 50 milijardi eura, tek su tri banke pod nadzorom EU-a (one koje imaju preko pet milijardi eura aktive), Bank of Valletta, HSBC i CommBank Europe. Već je prošle godine MMF upozoravao da je sustav prevelik da bi se ga spasilo i da bi u slučaju bankrota reakcije vlade bila nedostatna. MMF je naveo da je nužno poboljšati upravljanje sustavnim rizikom zbog prisutnosti stranih banaka. Zatim, Malta bi mogla biti najviše ugrožena u slučaju grčkog napuštanja eurozone.
Iako se vrijednost nekretnina povećala za 80 posto u zemlji od 2000., u studiji je zaključeno kako se još nije dostigao stupanj ekscesivne valorizacije kakav je primijećen u drugim zemljama koje su se nedavno suočile s krizom nekretnina. Agencija Fitch pak vidi još jednu moguću dugoročnu perspektivu za Maltu, a ta je da uspostavi kao offshore financijsko središte u cilju borbe protiv izbjegavanja poreza i pranja novca.
