Naime, kako smo i spomenuli, Haški sud je spomenuti dvojac oslobodio optužbe za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu kojemu je cilj bio uklanjanje većine nesrba iz velikih dijelova Hrvatske te BiH od 1991. do 1995. U tom pothvatu prema optužnici nalazili su se, uz njih dvojicu, bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević te vođe bosanskih i hrvatskih Srba Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Milan Martić, Goran Hadžić i Milan Babić, vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj i zapovjednik paravojnih postrojbi Željko Ražnatović Arkan, što je bila česta kvalifikacija za većinu suđenja visokorangiranim optuženicima, čime se pravu davao i politički kontekst.

Neki od njih su osuđeni za ratne zločine, nekima se sudi, neki su, poput Slobodna Miloševića, umrli tijekom suđenja, a drugi su, poput Arkana, ubijeni prije negoli je optužnica i podignuta. Ipak, sa Simatovićem i Stanišićem se stvorila nova situacija jer su oni oslobođeni, a u pravomoćnoj presudi vođi pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milanu Martiću, koji je osuđen na 35 godina zatvora, spominju se kao sudionici zločinačkog pothvata kojemu je na bio čelu Slobodan Milošević.

Odvjetnica Vesna Alaburić koja pred Haškim sudom brani nekadašnjeg generala HVO-a Milivoja Petkovića koji je nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora u procesu protiv vođa Herceg-Bosne kaže da se slična stvar dogodila i tom procesu. Podsjetimo, sud je spomenuo prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška kao nositelje udruženog zločinačkog pothvata kojemu je bio cilj odvajanje dijelova BiH.

'Nedopustivo je da se kao članovi kriminalne ili zločinačke skupine spominju ljudi kojima nije dana mogućnost da se brane', mišljenja je Alaburić.

Njihove obitelji i nasljednici nemaju mogućnost interveniranja u presudu. 'Recimo, obitelj Gojka Šuška nema nijednu pravnu mogućnost na raspolaganju da se izbori za izbacivanje njegovog imena iz presude', objasnila nam je odvjetnica. Iako spominjanje imena ljudi u presudama na suđenjima na kojima im se nije sudilo nema značenje osude za kazneno djelo, sama kvalifikacija ostavlja gorak okus za njihove najbliže.

Obitelj generala Armije BiH Rasima Delića koji je preminuo je tijekom žalbenog postupka je željela da se proces nastavi do kraja, ali njihovom zahtjevu nije udovoljeno. Umirovljeni general Rasim Delić nepravomoćno je osuđen na tri godine zatvora pred Haškim sudom koji ga je u prvostupanjskom postupku proglasio krivim po zapovjednoj odgovornosti za zlostavljanja zatočenika što su počinili mudžahedini koji su se borili u sastavu Armije BiH i tako će ostati zapisano za povijest.