Na putu prema tronu najmoćnije hrvatske političke stranke Andrej Plenković imao je puno sreće. Njegov prethodnik naglo je morao otići s čela HDZ-a zbog otkrića njegove povezanosti s Molom. Nastali vakuum Plenković je spretno iskoristio. Ludu sreću imao je na rujanskim izborima. Uvjerljivo je pobijedio SDP zahvaljujući kardinalnim pogreškama koje je u kampanji učinio Zoran Milanović (sastanak s Klemmom, nepotrebno podilaženje desnici...). U premijerski mandat ušao je bez većeg tereta. Iz Bruxellesa, daleko od dubokog blata domaće političke scene. Uljuljkan u taj komfor, Plenković je izveo rijetko viđeno političko samoranjavanje: ničim izazvan, na Badnjak je obećao puno previše - vraćanje Ine u hrvatske ruke. Bio je to, danas je jasno, jako loš potez. Otvoreno mu se protive i partneri iz Mosta, ali i pojedinci iz vodstva HDZ-a. A to ne sluti na dobro
'Donijeli smo političku odluku o povratku Ine u vlasništvo RH. Pokrenut ćemo otkup dionica Ine od Mola. S tom odlukom su upoznati i podržavaju je predsjednica Republike i predsjednik Sabora', rekao je premijer Andrej Plenković na Badnjak
Dvadeset dana nakon te bombastične najave jasno je da je to bila ishitrena i pogrešna reakcija na činjenicu da je Hrvatska od Mola izgubila arbitražni spor u Ženevi. Taj spor nije pokrenuo Plenković, arbitraža je pokrenuta za Milanovićeve vlade pa Plenković politički ništa ne bi izgubio i da je puno trezvenije i hladnije reagirao na gubitak spora.
No očito je odlučio tu po Hrvatsku nezgodnu situaciju preokrenuti u svoju korist. Odlučio je zaigrati ulogu velikog državnika pa je naciji obećao da će joj vratiti izgubljeni ponos, da će joj za Novu godinu pokloniti Inu.
Danas mu zbog te odluke može biti žao. Sav svoj politički autoritet uložio je u vraćanje Ine u hrvatske ruke. Građanima je dao obećanje teško između 15 i 20 milijardi kuna. Novac koji Vlada nema. No pravi problemi za Plenkovića su nastali tek nakon što je rekao kako će Vlada novac za otkup Ininih dionica od Mola namaknuti prodajom četvrtine HEP-a.
Za tu akciju, sada je sasvim jasno, nije imao podršku koalicijskih partnera iz Mosta, ali ni dobrog dijela svoje stranke. Pa čak ni nekih HDZ-ovih ministara. Kada je premijer na Badnjak dao obećanje teže od 15 milijardi kuna, uz njega su u Banskim dvorima stajali ministri Davor Ivo Stier, Goran i Zdravko Marić, Slaven Dobrović, Martina Dalić i njegov šef kabineta Davor Božinović. Njih je postrojio kako bi javnost uvjerio da iza njegove odluke bezrezervno stoji čitava Vlada, baš kao i HDZ i Most.
Od svih Plenkovićevih ministara bezrezervno ideju zamjene četvrtine HEP-a za polovicu Ine danas javno zagovara samo Martina Dalić, kojoj se pak otvoreno suprotstavljaju Mostovi ministri Slaven Dobrović i Ivan Kovačić, dok neki HDZ-ovi ministri umjesto otvorene kritike, zasad pragmatično odabiru šutnju.
Iz svega viđenoga jasno je kako ministar financija Zdravko Marić, najblaže rečeno, nije entuzijastičan prema ideji otkupa dionica Ine. Ministar državne imovine Goran Marić od Badnjaka šuti kao zaliven. Što treba čitati kao neslaganje s idejom o djelomičnoj privatizaciji HEP-a.
I na posljednjoj sjednici Predsjedništva HDZ-a raspravljalo se o tome, ali se nakon rasprave nije glasalo o odluci o prodaji četvrtine HEP-a. Mediji su izvijestili kako do glasanja nije došlo zato što je Plenković shvatio da bi se pri glasanju članovi Predsjedništva HDZ-a podijelili, jer su se ideji zamjene četvrtine HEP-a za polovicu Ine javno suprotstavili potpredsjednici stranke Ivana Maletić i Darko Horvat te još neki članovi vodstva HDZ-a.
Svakim danom prodaja četvrtine HEP-a sve je manje realna. A time i šansa da će Plenković uspjeti skupiti silne milijarde kuna potrebne za otkup Ininih dionica od Mola. Uostalom, zasad uopće nije jasno želi li ih Mol uopće prodati, a kamoli pod kojim uvjetima i po kojoj cijeni.
Propast akcije povratka Ine u hrvatske ruke bio bi strašan politički poraz Andreja Plenkovića. Kako bi umanjio političku štetu, Plenković će vjerojatno morati žrtvovati nekoga od najbližih suradnika. Idealan kandidat zasad je Martina Dalić.
No čak ni ritualno spaljivanje fašnika ne bi riješilo Plenkovićev problem poljuljanog autoriteta. Kako u Vladi, tako i u HDZ-u. Plenkovića posebno treba zabrinjavati činjenica da su mu počeli oponirati i mostovci, ali i neki njegovi HDZ-ovci nepuna tri mjeseca od formiranje Vlade.
Plenkovića je sreća očito napustila. Odsad će poziciju neupitnog šefa Vlade i lidera HDZ-a morati braniti iz dana u dan. Na pitanju Ine i HEP-a Plenković je pokazao ranjivost. Hijena u HDZ-u nikada nije nedostajalo, a i mostovci jedva čekaju da šef HDZ-a izgubi na moći. Još od rušenja Karamarka, Petrov i ekipa znaju da je utjecaj Mosta time jači što je pozicija šefa HDZ-a slabija.
