Na pitanje je li DORH ipak mogao donijeti odluku da se odredi istražni zatvor, Lana Peto Kujundžić, sutkinja Visokog kaznenog suda i predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, rekla je večeras u HTV-ovom središnjem Dnevniku da procjena nije samo na pravnicima te da je DORH imao druge elemente koje je trebao iskoristiti.

- Probacija, Centar za socijalnu skrb, određene podatke koje su mogli dobiti i bez obzira na predmet koji su sami dobili, dodala je.

Počinitelj je 1999. proglašen krivim za nanošenje teških tjelesnih ozljeda s posljedicom smrti, te je zbog tog djela odslužio kaznu od tri godine zatvora. Iako se sada vodi kao neosuđivana osoba, je li taj slučaj ipak trebalo uzeti u obzir kod izricanja mjera?

- Kada govorimo o nekakvim čimbenicima rizika, sigurno da takva jedna osoba, koja je prije imala u nekakvim svojim prošlim vremenima nekakav nasilni čin, mora ići u nekakvo razmišljanje da je to jedan čimbenik koji nam govori da postoji određena opasnost, rekla je Peto Kujundžić.

- Dapače, mislim da tu i psiholozi i socijalni pedagozi - dakle, stručnjaci one nepravne struke - itekako mogu pomoći, dodala je.

Psihologinja dr. sc. Maja Mamula iz Ženske sobe na pitanje je li se ovo moglo izbjeći odgovorila je da apsolutno vjeruje da se svaki femicid treba prije svega nastojati svim silama zajednički izbjeći - ne samo kao odgovornost policije, DORH-a, suca istrage, nego kao zajednička odgovornost.

Rekla je da usprkos nizu određenih pozitivnih promjena koje jesmo napravili kao zemlja sustav i dalje ne funkcionira.

- Mi smo zemlja koja iz godine u godinu ima sve veći broj femicida, dakle, ubojstava žena zato što su žene, navela je.

Govoreći o nefunkcioniranju sustava, Peto Kujundžić rekla je da je povezanost između policije, državnog odvjetnika i sudstva nešto što godinama trebamo razvijati kako bi sustav bio protočan. Navela je primjer Nizozemske i Velike Britanije, gdje je jednim klikom moguće dobiti sve podatke o određenoj osobi kako bi se dobila dobra procjena o kakvoj se osobi radi. Ocijenila je da je naš informatički sustav zastario te da smo još uvijek u "nekakvom Marija Terezija razdoblju", a istaknula je i problem s obrazovanjem.

- Nismo krenuli od vrtića, nismo krenuli od osnovnih škola, nismo djecu naučili što je ravnopravnost između spolova, nismo djecu naučili o nenasilnom načinu ponašanja, rekla je.

Mamula je rekla da femicid odražava položaj žena u društvu - da je manje vrijedna, da joj se ne vjeruje, da se njezine procjene rizika i njezin strah ne uzimaju ozbiljno.

- Što se tiče mjera opreza, ja uvijek imam problem tu definirati ili reći - odgovornost je na policiji. I tu policiju netko čini. Što mi radimo da policija ima dovoljno policijskih službenika i službenica koji će također to moći pratiti? Mi izričemo mjere i onda na kraju vidimo da iza mjera nitko ne stoji, rekla je Mamula.

Peto Kujundžić istaknula je da nemamo specijaliste koji rade s nasilnicima u obitelji - ni u policiji, niti na državnim odvjetništvima, a ni na sudovima, iako smo to bili dužno učiniti kao država kad smo potpisivali Istanbulsku konvenciju.

- Ako imamo dobro educirane policajce, ako imamo dobro educirane državne odvjetnike, sigurno ne vjerujem da bi se ovako nešto dogodilo, zaključila je.