Može li stručna vlada biti rješenje za Hrvatsku? Most od početka pregovora o formiraju nove vladajuće većine zagovara neki oblik stručne vlade. Na trostranim pregovorima s HDZ-om i SDP-om izašli su s prijedlogom da vladu triju stranaka vodi stručnjak te da šestinu ministarskih mjesta popune stručnjaci. Još uvijek aktualni premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović takav je prijedlog odbio, kazavši da je bilo primjera takvih stručnih vlada u Europi, a pokazale su se neuspješnima. S druge strane, HDZ nije u potpunosti odbio ideju i spekulira se da čak slaže imena potencijalnih stručnjaka koji bi je mogli voditi
Stručnjaci su skeptični prema toj ideji jer nema prave podrške političkih stranaka da se ona provede, a otvara se i niz drugih pitanja.
Ekonomist Ante Babić je u razgovoru za tportal kazao da bi on radije vladu stručnjaka u dogovoru s Bruxellesom. 'Da netko napravi čišćenje dvije godine kao Mario Monti u Italiji i da nakon toga ima jasniju poziciju', kaže nam Babić. Vlada stručnjaka, smatra ekonomist, kakva se predlaže u Hrvatskoj, na žalost, bit će tehnička vlada koja neće moći ništa supstancijalno odlučiti. Objašnjava da bi stručna vlada mogla napraviti mnogo posla, međutim pitanje je, kaže Babić, koliko će vas doživljavati ekipa koja radi u ministarstvima i koliki ćete imati legitimitet. A upravo je legitimitet, nastavlja, ključan za provođenje nužnih reformi.
Bivši talijanski premijer Mario Monti je ono za što Milanović kaže da nije bilo dobro jer na koncu uvijek dođe vlada političara. Međutim, naglašava Babić, pitanje je bi li Italija ovoliko rasla pod aktualnim premijerom Renzijem da nije bilo Montija.
'Reforme se uvijek rade u prvoj godini mandata jer se rezultati vide tek za dvije godine, a dvije godine nakon što je Monti bio premijer prvi rezultati su se pojavili, tj. tek kad je Renzi preuzeo vlast', smatra ekonomist i dodaje da bi bilo dobro da barem i mi imamo dvije godine da netko nešto pospremi pa neka populisti krenu dalje s uzdignutim rukama.
Dakle Babić smatra da bi stručna vlada u Hrvatskoj ovisila o čovjeku koji bi bio izabran na funkciju predsjednika Vlade. 'Bi li on bio čovjek kojeg bi slušali u nekom ministarstvu i niži ešaloni i bi li imao dogovor oko nekog paketa reformi ili bi samo sjedio tamo. Ili je ta vlada stručnjaka sinonim za tehničku vladu ne Zorana Milanovića, nego nekih 15-20 ljudi koji bi se ponašali po principu - nahrani svinje i ništa ne diraj dok ne budu izbori. Ako je to tako, onda i ova tehnička vlada može raditi taj posao', kazuje nam Babić.
Ukoliko to bude vlada stručnjaka koja će dobiti deset reformi da ih provede, onda je to druga priča, napominje. 'Stvar je u tome da netko ne nahrani svinje dok ne dođe neka vlada koja će imati 76 glasova u parlamentu. Ovo je samo da se prevlada politička kriza, a ne da se riješi problem', kaže ekonomist.
Sve skupa, mišljenja je, imalo bi smisla kad bi se u dogovoru s Bruxellesom imenovala stručna vlada koja bi provela reforme u roku od godinu, dvije i onda bi ostao neki rezultat, a bilo bi vremena i da prođe određeni politički proces tako da znamo tko će imati većinu.
Sociolog Sven Marcelić mišljenja je da prijedlog Mosta uopće nije stručna vlada, nego politički kompromis koji se skriva iza stručne osobe. 'Imamo nekoliko problema vezanih uz stručnu vladu. Prvo, zašto bi stručnjaci bili apolitični? Svi su prošli kroz neki filtar službene politike, a drugo - što to uopće znači stručnjaci? Je li struka nešto što je generalno odijeljeno od ideologije?', pita se Marcelić.
Sociolog objašnjava da, govoreći o ekonomiji, na vlasti možemo imati socijaliste, neoliberale ili neku treću ekonomsku školu.
'Je li stručnjak za ekonomiju netko tko je keynesijanac ili poklonik čikaške škole, a oba su stručnjaci u tom smislu da imaju neke kredencijale, ali odabrati jednog ili drugog je ideološki izbor. Struka nije ni ideološki ni politički neutralna. Svaki put kad govorimo o stručnoj vladi trebamo vidjeti što iza nje stoji, dakle koja platforma. Možemo oformiti stručnu vladu i od komunista ili ljudi koji su pobornici slobodnog tržišta u stilu Miltona Friedmana', objašnjava sociolog.
Zbog toga Marcelić smatra da je ideja stručne vlade lišene ideologije potpuno besmislena.
'Već sam kompromis između politika znači da se traži netko tko može prevladati to političko pa je struka neki medijator. Postavimo se prema Zakonu o radu. Hoćemo li podržati prijedlog koji je podržala udruga poslodavaca, a nisu sindikati; hoće li rezati broj općina i županija ili neće. Čim se tu struka opredjeljuje za nešto što je politička odluka, očito je to političko pitanje i tako i brojne druge stvari', naglašava Marcelić. Stručna vlada bi bila dobra, smatra, ukoliko bi definirala svoje polazište jer ideja da je struka vrijednosno neutralna ne drži vodu.
'U ovom trenutku to je čisto matematička pozicija. Zašto Most traži stručnu vladu? Jer je to matematički u njihovim rukama. Bez njih nema Vlade, oni sami ne mogu vladati i to je najelegantnija pozicija da se napravi tako', kaže sociolog i dodaje da to u ovakvoj konstelaciji snaga ne bi bilo rješenje.
Prema njegovom mišljenju, cijela priča o pomirenju svih strana je problem jer nijedna od velikih stranaka ne želi ići zajedno.
'Pozicija je čisto matematička i nije nastala na osnovi volje birača. Most ni nema mandat da ide u neku pomirbu, jer ona je stručni konstrukt, a ne politički. Cijela postavka stručne vlade je promašena, a pogotovo mi se čini da se ovdje protežu dvije stvari: reforme i pomirenje aktera. Činjenica je da se reforme mogu provoditi i samo s jednom stranom i za bilo koju reformu Most mora imati stabilnu većinu da je provede. Osim toga, zašto se, ukoliko su reforme bile ključni moment, zagovara nešto što druge strane ne žele i ako se zna da do toga neće doći', zaključuje Marcelić.
