Kraljevska kobra stigla je u zagrebački Zoološki vrt, u kojem je otvoren preuređeni paviljon Duh monsunskih šuma. Riječ je o mužjaku dugačkom 230 centimetara, a koji je došao iz zoološkog vrta Plzeň u Češkoj.

'Zoološki vrt grada Zagreba jedan je od zooloških vrtova najbogatijih gmazovima na svijetu. Iako je male površine, tom činjenicom može stati uz bok najvećim zoološkim vrtovima na svijetu. Preuređenjem paviljona Duh monsunskih šuma uređeno je osam novih terarija i smješteno deset novih životinjskih vrsta koje do sada nisu bile vidljive posjetiteljima. Dvije vrste posebno su veličanstvene – kraljevska kobra, najdulja otrovnica na svijetu, i komodski varan, najveći gušter na svijetu', istaknuo je ravnatelj zagrebačkog Zoološkog vrta Damir Skok.

U osuvremenjivanje ovoga zoo vrta posljednjih godina uloženo je čak 40 milijuna kuna. Dio novca stigao je i iz europskih fondova.

'Prva kraljevska kobra i naš starosjedilac komodski varan mnogo će značiti za edukaciju građana o ugroženim životinjskim vrstama. Naš komodski varan uključen je i u projekt Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija koji obuhvaća uzgoj i izlaganje vrste, edukaciju posjetitelja u vrtu te sudjelovanje vrta u programima zaštite komodskog varana na otoku Komodu', kazao je Ivan Cizelj, kurator za ribe, vodozemce i gmazove u ovom zoološkom vrtu.

Kraljevske kobre u prirodi nastanjuju područja južne i jugoistočne Azije, a riječ je o vrlo otrovnoj zmiji koja luči otrov kao slinu, što znači, objašnjavaju u priopćenju iz zoo vrta, da kontinuirano stvara otrov tijekom cijelog života.

Kobra ne napada ljude, osim u slučajevima u kojima se osjeća ugroženom. Otrov joj je snažan neurotoksin koji može uzrokovati smrt u vrlo kratkom vremenu. Hrani se drugim zmijama, a razmnožava se tako da ženke polažu jaja u gnijezda. Kraljevske kobre ugrožava ponajviše izlov zbog izrade suvenira i nakita. Često se koristi i u tamošnjoj prehrani te tradicionalnoj medicini.

Komodski varan u Zagrebu je već tri godine, a došao je iz francuskog Pierrelattea. Mužjak, star šest godina, sada je težak 29 kilograma i dugačak 170 centimetara. U prirodi nastanjuje Male sundske otoke, tj. Komodo, Flores, Rincu i Padar. Komodu duguje i ime. Taj veličanstveni gmaz preferira tropske savanske šume i otvorena područja s visokom travom i grmljem, poručuju iz zagrebačkog Zoološkog vrta.

Komodski varan je mesojed, a razmnožava se polaganjem jaja. Ima snažan, mišićav rep, jaku čeljust i oštre zube. Hrani se uglavnom strvinama, ali zna hvatati i živi plijen, primjerice koze, svinje, jelene, pa čak i bivole te konje. Otrovan je, ali ne proizvodi otrov poput zmija. Naime, njegova slina sadrži bakterije koje ugrizom kod živog plijena vrlo brzo uzrokuju infekciju. Zbog veličine i izgleda ljudi su pri prvom susretu s njime mislili da se radi o zmaju. Zato ga neki i danas nazivaju komodskim zmajem. Komodskog varana čovjek ugrožava uništavanjem njegova staništa.