Nije svima kriza u Hrvatskoj i nisu svi poslodavci teške ruke kada daju plaće, ima i onih koji neke svoje zaposlenike cijene toliko da im za sat i pol rada daju jednu cijelu mjesečnu prosječnu plaću radnika. Sat po sat i u godinu dana se skupi 5,8 milijuna kuna. Baš je toliku godišnju plaću za 2012. poreznicima prijavio jedan građanin u ovogodišnjoj sezoni poreznih prijava, čime je zaradio prvo mjesto na njihovoj ljestvici 20 najvećih dohodaka od nesamostalnog rada u Hrvatskoj, otkriva Slobodna Dalmacija
Na tom su popisu svi odreda milijunaši: drugo i treće mjesto znači 4,7, odnosno 4,3 milijuna kuna godišnje plaće, od četvrtog do devetog mjesta su oni s plaćama od tri do 3,7 milijuna kuna, a onda od 10. pa do 20. mjesta slijede zaposlenici kojima su poslodavci lani ukupno isplatili od 2,9 do 2,3 milijuna kuna dohotka, navodi Slobodna Dalmacija
Rekordni godišnji dohodak od nesamostalnog rada od 5,8 milijuna kuna znači mjesečnu plaću od gotovo pola milijuna kuna ili 483.613 kune, dok je prosječna mjesečna plaća u zemlji, prema porezničkim podacima, 4357 kuna ili godišnje 52.286 kuna. Ili, rekordna plaća teška je kao i 111 prosječnih plaća.
Na ljestvici rekordera s najvećim dohocima od obrta i slobodnih zanimanja manje je milijunaša: samo prvih pet je prešišalo milijun kuna, prvoplasirani je prijavio 1,9 milijuna kuna lanjskog dohotka, dok je na 20. mjestu godišnji dohodak od 609.033 kune.
Kako su objasnili u Središnjem uredu Porezne uprave, najveće i prosječne plaće izražene su u bruto iznosima, što po našoj gruboj računici znači da godišnja neto zarada rekordera s bruto plaćom od 5,8 milijuna kuna iznosi od 2,5 do tri milijuna kuna jer najveći dio njegove bruto plaće odnese najpaprenija porezna stopa od 40 posto. Ova poreznička ljestvica top-plaća je privremena, sastavljena je temeljem dosad obrađenih 76 posto od ukupno 681.735 poreznih prijava građana.
To znači da se na njihovoj ljestvici može pojaviti još neka veća plaća, nikako manja. Prvi put ove godine poreznici su iz popisa najvećih dohodaka od nesamostalnog rada te od obrta i slobodnih zanimanja izbacili gradove, odnosno, područne urede u kojima su prijavljeni ti dohoci.
Već su lani s obrtničke ljestvice izbacili djelatnosti te zanimanja samostalaca s najvećim dohocima na kojima su često bili odvjetnici, pekari, građevinari, arhitekti, stolari, elektroinstalateri... a ove godine su otišli korak dalje i izbrisali gradove. Taktiku su promijenili da se neke rekordere ne bi prepoznalo.
'Prethodnih se godina na temelju podataka o područnom uredu u pojedinim slučajevima moglo utvrditi na kojeg se poreznog obveznika odnose podaci. Budući da je prema odredbama Općeg poreznog zakona porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku, zauzet je stav da se podaci u kojem su područnom uredu prijavljeni ti podaci ne objavljuju' – objašnjavaju u Središnjem uredu Porezne uprave.
A na lanjskom popisu najvećih prijavljenih plaća od 20 mjesta njih 17 držali su građani sa zagrebačkog područja, gdje je i bila prijavljena najveća plaća od 5,5 milijuna kuna.
