Nagrađivani koprivnički arhitekt Antonio Grgić i njegov tim svojedobno su predložili jedinstveni projekt - Muzej na Dravi, koji bi bio stopljen sa starim željezničkim mostom, ali nije ga bilo moguće realizirati zbog nemilosrdne europske birokracije, kaže župan Darko Koren
Grgić, arhitekt priznat i izvan granica Hrvatske, privukao je pozornost početkom godine kada je sa srpskom arhitekticom Miom David pobijedio na natječaju za Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici na području Srbije. Ideja nagrađenog tandema bila je za svaku žrtvu zasaditi po jednu sadnicu, koje će s vremenom oblikovati šumu, tvoriti prostor "ozdravljenja Srbije" i činiti nova pluća zemlje.
Iz tog primjera vidljivo je da Grgića ne interesira klasičan pristup oblikovanja javnog prostora. Može se podsjetiti i na njegov prijedlog iz 2017. godine za zagrebački spomenik Shoa (žrtvama holokausta), kada je iscrtao sjenu srušene sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu.
vezane vijesti
No, većina njegovih prijedloga, koje struka ističe kao izuzetne i primjerene duhu vremena, nikako da nađu razumijevanje onih koji obnašaju izvršnu vlast pa nerijetko ostaju samo prijedlozi koji čekaju hrabrija vremena i vizionare koji će Grgićevim djelima oplemeniti prostor.
Jedan u nizu projekta za koji se Grgić svojski zalagao tiče se gradnje drugog i obnove postojećeg željezničkog kolosijeka Križevci - mađarska granica.
Prije nekoliko tjedana na Dravi u Botovu pored starog željezničkog mosta izgrađen je, odnosno naguran, novi, ovaj puta dvotračni most.
Tada se pred novinarima nadzorni inženjer gradilišta Branimir Bosanac dotaknuo starog mosta koji je još u funkciji, rekavši da će ga srušiti. Kazao je da su postojale kombinacije prema kojima se on trebao prenamijeniti u muzej ili šetnicu.
"Bila je to dobra ideja koja se mogla realizirati sredstvima europskih fondova, ali aktivnosti nisu išle u tom smjeru pa sada već imamo projekt njegova rušenja", izjavio je Bosanac.
Iskazao je žaljenje što Koprivničko-križevačka županija nije napravila projekt očuvanja starog mosta kako joj je bilo predlagano, a autor prijedloga bio je upravo Grgić.
On je predložio da se stari most prenamijeni u muzej-most, u muzeološkom i arhitektonskom smislu jedinstveni objekt na svijetu. Cilj je bio sačuvati most kao spomenik materijalne kulture kraja, ali istovremeno koristiti njegovu nosivu konstrukciju za izgradnju novog objekta – Muzeja rijeke Drave.
Grgić za Hinu kaže da je suludo rušiti stari most, tim više što su njegovi temelji obnovljeni 2014. godine, drugim riječima uz minimalna ulaganja Podravina je mogla dobiti centar na kojem bi se uz muzeološku interpretaciju kulturnih slojeva, interpretirali i prirodoslovni, geološki, geografski te ekohistorijski čimbenici Drave i svega što joj gravitira.
Uz Grgića, koji je dao početni impuls za realizaciju ideje, tim za očuvanje i osmišljavanje sadržaja budućeg centra činili su povjesničar umjetnosti Marijan Špoljar, koji je izradio muzeološku koncepciju, te profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Petrić, osnivač katedre za ekohistoriju.
Petrićeva namjera bila je na mjesto budućeg centra dovoditi studente i održavati terensku nastavu. On je i ranije imao ideju osnovati Muzej rijeke Drave pa se njegova ideja srodila s Grgićevim konceptom.
Budući da je na matičnom fakultetu još 2018. osnovao ekohistorijski laboratorij, most koji će se rušiti vidio je kao svojevrsni produžetak laboratorija u koji bi dolazili studenti raznih studija.
"Muzej bi doista bio jedinstven i gravitirali bi mu, osim studenta raznih studija, turisti iz Mađarske, Slovenije, Italije, Austrije pa i šire", smatra Petrić.
Idejni projekt muzeja-mosta svojedobno je predstavljen koprivničko-križevačkom županu Darku Korenu, koji ga je načelno prihvatio, no dalje od dva održana sastanka nije učinjeno ništa.
Da sve bude paradoksalnije, čak je i turskoj kompaniji Cengiz, koja gradi spomenutu prugu i popratne objekte, bilo isplativije obnoviti, odnosno konzervirati stari most nego ga srušiti.
Na upit Korenu zašto se odustalo od Muzeja na Dravi, odgovorio je kako je i sam zagrizao za tu ideju, ali ona je naprosto bila neizvediva.
U troškovniku gradnje pruge postoji stavka rušenja starog mosta. Drugim riječima, nismo mogli za tih devet milijuna kuna ili nešto više od milijun eura, koliko stoji rušenje, novac preusmjeriti u prenamjenu mosta u muzej. Europska pravila su neoboriva, objasnio je Koren.
Grgić, Petrić i Špoljar kažu da unatoč ovoj nesretnoj epizodi ne odustaju od Muzeja Drave, ali on će očito biti na nekoj drugoj lokaciji i drukčije oblikovan. Nadaju se da će njegovu realizaciju podržati županija i druge institucije.
