Trošak rada jednog zastupnika u Hrvatskom saboru dijeli četiri puta manje ljudi nego u bogatoj Njemačkoj, a prema omjeru broja zastupnika u parlamentu po glavi stanovnika Hrvatska se svrstala uz bok najbogatijim državama Europe: Finskoj, Švedskoj i Norveškoj! Na jednog hrvatskog zastupnika dolazi 29 tisuća stanovnika, na jednog norveškog parlamentarca 27 tisuća stanovnika, a omjer u Finskoj i Švedskoj je jedan zastupnik na 26.000 stanovnika
Usporedbe radi, hrvatski BDP po glavi stanovnika iznosi 9.700 eura, finski 22.600 eura, švedski 23.500 eura, a norveški BDP per capita je 34.750 eura. U skupini država čiji se omjer zastupnika prema broju stanovnika kreće između jedan naspram 20-30 tisuća stanovnika su i Litva (1 prema 25 tisuća), Albanija (1:26 tisuća) i Slovenija (1:22.000).
Najbolji omjer ima Njemačka, u kojoj jedan zastupnik 'pokriva' 121 tisuću stanovnika, a najmanje optimalni omjeri su u Irskoj (jedan prema 15.000) i Estoniji (1:13.000). Između 60 i 70 tisuća stanovnika po zastupniku imaju Francuska, Italija, Španjolska i Poljska, a slijedi ih Velika Britanija s omjerom 1:54.000. Između 30 i 40 tisuća stanovnika po glavi zastupnika imaju Češka, Švicarska, Bugarska, Slovačka, Danska i Grčka. Omjer jedan prema 40 do 50 tisuća stanovnika vlada u Austriji, Portugalu, Belgiji i Rumunjskoj.
U skupini tih racionalnih država našla bi se i Hrvatska, kada bi vlasti poslušale zahtjev Građansko-etičkog foruma don Ivana Grubišića da se broj zastupnika u Saboru smanji sa 153 (pa čak do Ustavom dozvoljenih 160) na samo 90.
GEF je od političkih elita bio prošle godine zatražio hitno smanjenje državne administracije jer je Hrvatska u dubokoj gospodarsko-socijalnoj krizi. Tražili su da smanjenje birokratskog aparata krene od parlamenta. Smanjenje broja zastupnika na 131 još je 2003. godine predlagao i SDP, ali više se o tome ne izjašnjavaju, baš kao ni ostale relevantne političke stranke.
Istražili smo koliko zastupnika u parlamentu imaju demokratske države sa sličnim brojem stanovnika - Irska, Norveška, Danska, Finska i Novi Zeland, a s obzirom na bruto domaći proizvod po glavi stanovnika, postotak siromašnih, postotak nezaposlenih, stopu gospodarskog rasta u 2008. godini i broj radno sposobnih državljana.
Hrvatska, dakle, na samo 4,5 milijuna stanovnika i BDP po glavi stanovnika od samo 9.700 eura ima parlament od čak 153 zastupnika, čije godišnje bruto plaće iznose po 36.000 do 42.000 eura. Od 1,714 milijuna radno sposobnog stanovništva službeno je nezaposleno 14 posto, udio siromašnih u ukupnom stanovništvu Hrvatske iznosi službeno 11 posto, a stopa gospodarskog rasta u prošloj godini, prema procjenama Vlade, iznosila je 2,5 posto.
Bez obzira na sjajne gospodarske rezultate, irska javnost ipak traži smanjenje, kako broja zastupnika u parlamentu, tako i njihovih plaća. Jer, u samo deset godina najviša irska godišnja zastupnička plaća narasla je sa 44.000 eura na čak 122.000 eura. Irski mediji uspoređuju plaće i broj svojih parlamentaraca s plaćama i brojem zastupnika u parlamentu Novog Zelanda jer te dvije zemlje imaju gotovo identičan broj stanovnika.
Novi Zeland ima 4,115 milijuna stanovnika i BDP po glavi stanovnika 17.100 eura, ali u parlamentu imaju samo 120 zastupnika čije godišnje plaće iznose 72.000 eura. Novi Zeland ima 2,23 milijuna radno sposobnog stanovništva, samo 4 posto nezaposlenih i gotovo da nemaju siromašnih građana - gospodarski rast iznosio je u 2008. samo 0,2 posto. U usporedbi s Novim Zelandom, Hrvatska, dakle, ima 33 zastupnika i 400.000 stanovnika više, ali i gotovo dvostruko manji BDP, trostruko više nezaposlenih i visok postotak siromašnih građana. Godišnje plaće novozelandskih parlamentaraca dvostruko su više od plaća naših zastupnika.
Inače, hrvatski predsjednik Stipe Mesić kaže da bi nakon Hrvatske najradije živio u Novom Zelandu.
