Tako se ovogodišnje iznadprosječno toplo ljeto prognoziralo još zimus. No bilo je i slučajeva kad su prognoze upućivale na hladnoću, kao primjerice prošloga siječnja, a bilo je toplo. Budući da su to prognoze za cijele mjesece, a ne za pojedine tjedne, na temelju njih nije mudro planirati godišnji odmor, skijanje i slično.

Poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula iz Državnog hidrometeorološkog zavoda kaže da su sezonske prognoze ipak tu da ih koristimo, a prema podacima velikih meteoroloških centara koji ih računaju, kao što je primjerice onaj u Readingu, u Velikoj Britaniji, nakon rekordno toplog rujna može se očekivati i iznadprosječno topao, ali nešto vlažniji listopad i prosinac, uz vjerojatnost pozitivnog odstupanja veću od 70 posto. 'Studeni i ožujak vjerojatno će biti unutar granica prosjeka, a za siječanj i veljaču izglednije je pak da će biti barem malo hladniji od klimatološkog srednjaka, osobito siječanj', objasnio je Vakula.

Prosječne temperature u listopadu se inače kreću od 10 do 11 °C, a na Jadranu od 14 do 18 °C. U tom mjesecu u unutrašnjosti obično padne od 60 ml na istoku Hrvatske do 80 ml oborina na zapadu. Izuzetak su gorski predjeli u kojima mjestimično bude i preko 100 ml oborina. Na Jadranu prosječno u listopadu padne od 70 do 130 ml kiša, na sjevernom i nešto više. Ondje je to i jedan od najkišnijih mjeseci u godini.

Za studeni dugoročne prognoze ukazuju i na veću vjerojatnost ciklonalne aktivnosti. To bi značilo da možemo očekivati veći broj oblačnijih i kišnih dana. Statistički, prvi snijeg u nizinskom dijelu Hrvatske padne oko ili nakon 20. studenog, a ukoliko se ostvari prosječan studeni, to bi se moglo dogoditi i ove godine. Prosječna mjesečna temperatura za studeni u unutrašnjosti iznosi oko 5 °C, a na Jadranu od 10 na sjevernom do 14 °C na južnom dijelu. Prosječna količina oborina za studeni na kopnu se kreće od 60 na istoku do 85 ml na zapadu, u gorju i više. Na Jadranu padne od stotinjak ml na području Dalmacije, do gotovo 200 ml na sjevernom Jadranu.

Siječanj i veljača, koji bi ove zime mogli biti nešto hladniji od prosjeka, i inače su statistički najhladniji mjeseci u Hrvatskoj.

Premda pouzdanost prognoza za šest mjeseci unaprijed još nije dovoljno velika da postanu odlučujući čimbenik pri donošenju odluka za godišnji odmor ili neke druge aktivnosti, nekome možda ipak pomognu...