Kada bi veći broj ljudi prešao na vegetarijansku prehranu, smanjila bi se pretilost, ali i rizik od brojnih bolesti, sugerira istraživanje koje su proveli medicinski fakultet na Harvardu i Opća bolnica Massachusetts pratilo je 13 tisuća osoba tijekom 36 godina.

'Biljna prehrana je izuzetno važan čimbenik za sprečavanje kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, autoimunih bolesti (dijabetes, multipla skleroza), osteoporoze, mnogih vrsta tumora (rak debelog crijeva, rak dojke) i mnogih drugih zdravstvenih poteškoća. No dakako da je zdravstveni aspekt biljne prehrane samo jedan čimbenik zašto bi bilo tko trebao biti motiviran za izbacivanje mesa i životinjskih proizvoda sa svojeg jelovnika. Neopisivo su važni i ekološki i etički aspekti biljne prehrane', kaže Boris Kvaternik iz Prijatelja životinja.

Da bismo se uspješno držali preporuka za pravilnu ishranu, bilo bio potrebno smanjiti konzumiranje mesa za 56 posto, a ujedno povećati količinu voća i povrća koju unosimo u organizam za 25 posto, utvrdili su američki istraživači s Harvarda i Opće bolnice Massachusetts.

Prednosti vegetarijanstva

Prema istraživanju provedenom u Loma Linda University u Kaliforniji dokazano je da je stopa smrtnosti vegetarijanaca manja za 12 posto u odnosu na nevegetarijance. Prema navedenom istraživanju smanjena je smrtnost izražena više kod muškaraca nego kod žena, a i broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti je smanjen. Uzrok je tome pravilna ishrana, smanjenje pušenja i konzumiranja alkohola, te više vježbe i kretanja.

Tena Šnajder veganka, smatra kako naš organizam nije prilagođen za probavljanje mesa.

'Biološka je činjenica da čovjekov probavni sustav nije prilagođen za probavljanje mesa. Naša slina i želučana kiselina nisu pogodne za razgrađivanje mesa. Naše je debelo crijevo nekoliko puta predugačko, za razliku od veoma kratkih crijeva prirodnih mesoždera, a kao rezultat toga mesna hrana počinje truliti već pri procesu prolaska kroz ljudski organizam. Također, ljudski zubi, nokti i ostala navodna oprema za lov i ubijanje nisu dorasli svom nesuđenom zadatku, što bi postalo jasno svakome tko bi pokušao golim rukama ubiti i rastrgati životinju, a zatim pojesti njezino sirovo meso (da smo prirodni mesožderi, to bismo trebali biti u stanju učiniti). Ako proučite zaista brojna i obimna istraživanja o kardiovaskularnim bolestima, tumornim oboljenjima, autoimunim bolestima (poput dijabetesa, multiple skleroze, osteoporoze i slično) postaje jasna njihova dokazana povezanost s ljudskom prehranom', navodi Tena.

Osim što je dokazano da se iz jednog grama kalorija životinjskog mesa utroši 10 do 15 puta više biljne hrane, velik se broj površina svakim danom pretvara u pašnjake za stoku.

'Čak trećina cjelokupne svjetske površine postupno se pretvara u pustinje, za što je također odgovorno isušivanje i zagađivanje tla zbog stočarske industrije. Stočne farme uzrokuju i 85 posto ukupne emisije dušika u obliku amonijaka, što je glavni uzrok kiselih kiša, a time i odumiranja šuma. Nizozemski Institut za zdravlje zbog toga navodi da amonijak iz stočarstva uzrokuje više štete nego sve tvornice svijeta zajedno. Stočarske su prakse izravno odgovorne i za krčenje više od stotinu milijuna hektara šume kako bi se oslobodile nove površine za ispašu životinja uzgajanih za hranu. Čak 88 posto uništene Amazonske prašume u Brazilu uzrokovano je pretvaranjem zemljišta u nove pašnjake', upozorava Tena.

Nedostaci vegetarijanstva

Iako nam meso daje proteine potrebne za razvoj tjelesnih tkiva, posebno mišića, namirnicama poput graška, orašastih plodova, graha, slanutka ili mahuna od soje možete unijeti dovoljnu količinu proteina u svoj organizam.

No neke su studije pokazale da vegetarijanci, usprkos dovoljnoj količini svih zdravih sastojaka potrebnih za normalan razvoj organizma, češće posjećuju liječnike i obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti.
Istraživanje koje su proveli znanstvenici na Medicinskom sveučilištu u Grazu u Austriji, a čiji su rezultati objavljeni 2014. vegetarijanstvo su povezali s lošom prehranom i lošom stranom života zbog čega ova skupina ima 50 posto veći rizik od srčanog udara i karcinoma. Ujedno se vjeruje da vegetarijanci češće obolijevaju i od tjeskobe i depresije.

Nenad Bratković, magistar nutricionizma, kaže da je kod vegetarijanske prehrane izuzetno važno voditi računa o tome kako se prehrana balansira, i da se vodi računa o nutritivnoj gustoći obroka, ne samo o energetskom unosu; važno je unijeti dovoljnu količinu kritičnih mikronutrijenata naročito vitamina B12, onda i željeza te dugolančanih masnih kiselina omega-3 i esencijalnih aminokiselina dovoljnim unosom namirnica poput mahunarki, žitarica i orašastih plodova. Ako se to zanemari, može doći do nutritivnih deficita u organizmu, pa čak i po zdravlju opasnih situacija.

Kod veganstva – striktnog vegetarijanstva bitno je da se nadoknadi nedostatak esencijalnog vitamina B12 (suplementacijom ili konzumacijom funkcionalnih prehrambenih proizvoda obogaćenih ovim vitaminom),nadalje, konzumacijom izvora Omege 3 masnih kiselina kroz ulja ili sjemenke koje ga sadrže (sjemenke chia, orasi, lan). Pesco-semivegetarijanci mogu nadoknaditi Omega 3 kiseline iz ribljeg ulja naročito ako jedu plavu masnu ribu, dok vegani mogu suplementirati DHA omegu-3 iz sintetiziranih, odnosno ekstrahiranih oblika (izvor algi). Jednako tako su bitni izvori željeza i cinka. S druge strane, vegetarijanci imaju puno bolji probavni sustav, puno bolji pro i prebiotički karakter prehrane, smanjenu mogućnost oboljenja od kardiovaskularnih bolesti. Ljudi koji su vegetarijanci imaju bolje regulirani krvni tlak i smanjenu razinu masnoća (kolesterola), ali i pojava karcinoma je znatno manja. No upravo je kronični deficit vitamina B12 mogući uzročnik potencijalnih kardiovaskularnih bolesti ili simptoma kod nekih ispitanika zbog stanja koji se naziva homocistinurija', smatra Bratković.