Dakle, kada je riječ o tome da su lokalni izbori između ostaloga i test popularnosti stranaka koje u tome trenutku obnašaju vlast na nacionalnom nivou, rezultati ovih lokalnih izbora su donekle iznenađujući. Naime, gospodarske i političke okolnosti u kojima su održani ovi izbori, a one su bile vrlo nepovoljne za vladajuću koaliciju na čelu s HDZ-om, upućivale su na to da bi ove stranke (HDZ, HSS, HSLS, SDSS) mogle polučiti lošije rezultate nego na parlamentarnim izborima koji su održani u jesen 2007. godine.

Iako rezultate lokalnih izbora nije moguće lako uspoređivati s rezultatima parlamentarnih izbora (zbog toga što je većina stranaka stupala u različite koalicije i što su se izbori održavali na različitim razinama – općine, gradovi, županije), čini se da je za takvu usporedbu najbolje uzeti rezultate stranačkih lista za vijećnike u županijskim skupštinama.

Polazeći od toga, prema rezultatima ovih izbora, za vijećnike u županijskim skupštinama (ovdje je uključena i zagrebačka Gradska skupština) glasalo je 1.915.730 birača, što predstavlja oko 46 posto od ukupno upisanih birača. Od tog broja, 771.836 birača glasalo je za stranke desnog centra (HDZ, HSS, HSLS, HSP) ili 40,3 posto, a za stranke lijevog centra (SDP, HNS, IDS) 630.894 birača ili 32,9 posto.

Za usporedbu, na parlamentarnim izborima 2007. godine glasanju je pristupilo 2.425.269 birača. Gore spomenute stranke desnog centra dobile su 1.079.117 glasova ili 44,5 posto od ukupnog broja glasova. Stranke lijevog centra osvojile su 983.433 glasa ili 40,5 posto glasova. Podaci pokazuju da se razlika u broju osvojenih glasova gotovo podvostručila (4 posto-7,4 posto).

Nema sumnje da ovaj izborni rezultat predstavlja veliki uspjeh stranaka vladajuće koalicije. On bi se mogao interpretirati kao izraz zadovoljstva većeg dijela građana (mislim na onaj njihov dio koji je izišao na izbore, a on je ipak manji od 50 posto), radom Vlade u uvjetima gospodarske krize.

Ono što je donekle umanjilo ovaj dobar izborni rezultat jest činjenica da su HDZ i njegovi koalicijski partneri daleko bolje rezultate postigli u seoskim sredinama, malim i srednjim gradovima, a daleko lošije u četiri najveća hrvatska grada (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek). Loš izborni rezultat u Zagrebu, Splitu i Osijeku nije uvjetovan primarno jačanjem utjecaja SDP-a, nego ponajprije pojavom nezavisnih lista (Split i Zagreb) ili jačanjem utjecaja regionalnih stranaka (Osijek). Ova polarizacija nije nastala tek na ovim lokalnim izborima. Ona se sada iskazala u izrazitijoj mjeri, i to zbog toga što je na ovim izborima HSS u najvećem broju županija koalirao s HDZ-om, a poznato je da su seljaci odnosno poljoprivrednici pretežno biračko tijelo HSS-a.

Budući da su HDZ, HSS i HSLS u najvećem broju županija nastupili u koaliciji, teško je procijeniti zasebni politički utjecaj pojedinih stranaka. Neposredno nakon izbora, HDZ je dobar izborni rezultat pripisao sebi, tvrdeći da je upravo on pobjednik izbora. Vjerojatno zbog nezadovoljstva njegovih koalicijskih partnera takvom interpretacijom rezultata izbora, već drugi dan je održan sastanak svih predsjednika stranaka (uključujući i zastupnike nacionalnih manjina koji daju podršku aktualnoj Vladi), na kojemu su rezultati izbora interpretirani kao izraz podrške građana uspješnoj politici Vlade (?!!).

Ipak, u onim županijama u kojima je HSS nastupio sa samostalnom listom ili u koaliciji s HSU-om (Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija) postigao je relativno dobre izborne rezultate (22, 20 i 37 posto). To znači da tradicionalni birači ove stranke nisu bili protiv odluke vodstva HSS-a da koaliraju s HDZ-om kako prilikom formiranja nove Vlade nakon parlamentarnih izbora tako i na ovim lokalnim izborima.

Što se tiče HSLS-a, on je zadržao određeni politički utjecaj u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, iako treba naglasiti da je njena samostalna lista za županijsku skupštinu osvojila skromnih 16 posto glasova. Također treba naglasiti da je u gradu Varaždinu potpredsjednik HSLS-aIvan Čehok pobijedio u borbi za funkciju gradonačelnika, ali tako što je nastupio s nezavisnom gradskom listom

Od stranaka koje podržavaju aktualnu Vladu Ive Sanadera najlošiji izborni rezultat postigla je Srpska demokratska samostalna stranka (SDSS). Zanimljivo je da stranačka lista ove stranke, koju je predvodio dr. sc. Slobodan Uzelac, potpredsjednik u Sanaderovoj vladi, u Zadarskoj županiji nije prešla izborni prag (osvojila je samo 4,07 posto glasova). U Vukovarsko-srijemskoj županiji stranačka lista ove stranke osvojila je samo devet posto glasova, a u gradu VukovaruSDSS je nastupio u velikoj koaliciji (HDZ, HSS, HSLS...), tako da je osvojio samo dva vijećnička mjesta u novoizabranom Gradskom vijeću. Prema Zakonu o pravima nacionalnih manjina, srpska nacionalna manjina u Vukovaru ima pravo na osam vijećnika, tako da će s liste SDP-a biti pet vijećnika srpske nacionalnosti i jedan iz HNS-a.

Nekoliko mjeseci prije održavanja lokalnih izbora došlo je do rascjepa u vukovarskoj podružnici SDSS-a i stvaranja nove srpske stranke. Istovremeno je u nekim drugim područjima Hrvatske gdje žive pripadnici srpske nacionalne manjine (Bukovica, Slavonija...), došlo do formiranja Demokratske partije Srba (DPS). Ove novoformirane stranke nisu postigle uspjeh na ovim lokalnim izborima, ali su upozorile na nezadovoljstvo dijela pripadnika srpske nacionalne manjine politikom koju vodi SDSS.

Ocjena izbornih rezultata najjače opozicijske stranke, SDP-a, ne može se izreći mimo ocjene rezultata stranaka vladajuće koalicije. Iako SDP nije postigao lošiji rezultat nego na prošlim lokalnim izborima, njegovi izborni rezultati ne mogu se smatrati uspjehom. Očigledno je da SDP nije dovoljno iskoristio razdoblje nakon parlamentarnih izbora, a posebno u zadnjih deset mjeseci, da ojača svoj politički utjecaj. SDP se nije uspio nametnuti kao ozbiljna politička alternativa u uvjetima gospodarske krize. Vrlo teško je očekivati da SDP može samostalno osvojiti vlast na sljedećim parlamentarnim izborima. Bez koaliranja s drugim strankama ljevice, lijevog centra i regionalnim strankama to će biti neizvedivo.

Hrvatska narodna stranka (HNS) je ulaskom u zagrebačku Gradsku skupštinu (njena lista osvojila je 7,18 posto glasova odnosno pet vijećnika), osvajanjem mjesta župana u Varaždinskoj županiji (koalicijska lista HNS-a, SDP-a i HSU-a osvojila je apsolutnu većinu u Županijskoj skupštini) i dobrim rezultatom koalicijske liste s HDSSB-om u Osijeku zadržala poziciju druge po snazi opozicijske stranke na nacionalnom planu.

Određeno iznenađenje ovih izbora predstavlja i relativno dobar rezultat Hrvatske stranke prava (HSP). Kada se mogao očekivati nestanak ove stranke s političke scene ona je u nekim županijama, u kojima je tradicionalno imala određeni utjecaj, ostvarila dobar rezultat (njena lista je u Brodsko-posavskoj županiji osvojila 19 posto glasova, u Virovitičko-podravskoj županiji 11 posto, Sisačko-moslavačkoj županiji 13 posto...). Predsjednik HSP-a Anto Đapić uspio je u Osijeku kroz koaliciju s HDZ-om ući u drugi krug izbora za osječkog gradonačelnika.

Za cjelovitu ocjenu rezultata ovih lokalnih izbora treba pričekati i drugi krug izbora za župane, gradonačelnike i načelnike većeg broja županija, gradova i općina.