Fotoreporteri Pixsella zabilježili su ovu pojavu proteklih dana u Zadru, Šibeniku i Rijeci. Na fotografijama iz Šibenika najbolje se vidi kako magla postepeno 'guta' obalu, a kada dolazi, izgleda kao bijeli zid.

Portal morski.hr opisao je kako nastaje morska ili advekcijska magla.

'Možemo početi od osnovnog preduvjeta za nastanak advekcijske magle, a to je postojanje vlagom obogaćenog zraka koji se u dodiru s hladnijom površinom hladi ispod temperature točke rosišta. Rosište je ona temperatura do koje se vlažan zrak nepromijenjenog tlaka mora ohladiti da dođe do kondenzacije. Na Jadranu je upravo more ta površina s kojom u dodiru dolazi do hlađenja relativno toplog i vlažnog zraka, a more je kod nas najhladnije baš negdje oko početka proljeća. Osim toga, proljeće donosi prva osjetnija zatopljenja, povezana s horizontalnim strujanjem (advekcijom) toplog zraka s jugozapada.

Topao i vlažan zrak koji struji iznad hladne morske površine i dalje u proljeće hladi se u dodirom s njom, a ako se ohladi ispod temperature rosišta, dolazi do kondenzacije i pojave magle.

No ni to nije dovoljno da magla obavije naše otoke, pa i gradove. Ako strujanje toplog zraka osjećamo u obliku jakog vjetra (najčešće jugo), magla će se teško formirati i vjerojatnije će se uzdignuti u nisku slojevitu naoblaku, koja će se nadviti nad okolnim brdima i planinama.

S približavanjem ljeta, temperatura mora već najčešće dovoljno poraste da ne predstavlja više dovoljno hladnu površinu u odnosu na zrak koji struji iznad nje. Katkad se, ipak, magla javi ljeti, primjerice 4. kolovoza 2013. i 16. kolovoza 2016. godine. Ovakvi slučajevi ljeti dogode se u tihim danima nakon jake bure, koja je miješanjem dovela hladne slojeve mora privremeno na površinu.'