Jedna od najjezivijih metoda državne torture, kojima je zapad desetljećima strašio ljude informirajući ih o Sovjetskom Savezu, bilo je slanje politički nepodobnih ljudi u psihijatrijske ustanove. Dvadesetak godina nakon raspada SSSR-a, britanski Guardian piše o suđenju zbog torture u američkoj vojnoj bazi Quantico, gdje je bio pritvoren Bradley Manning, osumnjičen da je pomagao odavanju američkih državnih tajni putem WikiLeaksa
Manning je od srpnja 2010. do travnja 2011. godine bio zatočen u toj bazi u Virginiji, na posebnom tretmanu 'prevencije od ozljeđivanja' (PoI). Ona se primjenjuje kod osoba poremećene psihe za koje se sumnja da bi mogle počiniti samoubojstvo. No te mjere, koje međunarodne humanitarne organizacije karakteriziraju kao mučenje, uključuju 23 sata samice dnevno u majušnoj ćeliji, oduzimanje kompletne osobne imovine, provjera svakih pet minuta, izlaganje svjetlosti tijekom cijele noći i povremeno skidanje odjeće do gola.
Razlozi za takav tretman, koje je vojnom sudu iznio u međuvremenu umirovljeni zapovjednik baze Daniel Choike, svode se na 'čudno ponašanje, loše prosudbe u prošlosti i loše odnose u obitelji' Manninga.
Pojašnjavajući 'čudno ponašanje', zapovjednik je istaknuo 'čudno plesanje, igranje dječjih skrivalica i lizanje zatvorskih rešetki' koje je navodno izvodio Manning.
Pritom zapovjednik nije isključio da je Manning mogao lizati šipke mjesečareći pod utjecajem medicinskih preparata kojima je bio nafilan u zatočeništvu.
Iskazi su dani u sklopu saslušanja pred suđenje. Torturi podvrgnuti Manning, koji je u Quanticu proveo devet mjeseci, trebao bi svjedočiti u srijedu ili u četvrtak. Prema iskazu zapovjednika Choikea, o duljini tretmana odlučeno je u sjedištu američke vojske Pentagonu, premda je sam Choike smatrao da nije potreban tretman dulji od 90 dana.
Zbog Manningovog slučaja prosvjedovale su međunarodne organizacije poput UN-a i Amnesty Internationala, nazivajući taj proces torturom.
Vojnik Bradley Manning i sam je suočen sa suđenjem po 22 točke optužnice jer je na prijelazu desetljeća sudjelovao u prijenosu velike količine američkih državnih tajni zviždačkoj stranici WikiLeaks. Povjerljivi dokumenti tiču se američkih operacija u Iraku i Afganistanu.
Osnivač WikiLeaksa Julian Assange također se nalazi u svojevrsnom zatvoru. Nalazi se u ambasadi Ekvadora u Londonu, gdje mu južnoamerička država jamči azil, dok ga britanske vlasti, koje ne mogu do njega, žele izručiti Švedskoj zbog dviju optužbi za silovanje koje su izazvale mnogo sumnji u javnosti. Assange odbija biti izručen Švedskoj jer strahuje da bi ga tamošnje vlasti mogle proslijediti SAD-u gdje mu prijeti doživotna robija, a po nekim tezama i smrtna kazna.
