'Znanstvena zajednica nikada nije tvrdila da će ova cjepiva biti apsolutno učinkovita. Od samog početka znalo se da sam koncept možda neće rezultirati stvaranjem dovoljne količine antitijela. Ljudi su heterogeni i sigurno je da postoje varijacije u stvaranju imunološkog odgovora. Ako antitijela nema u sluznici nosa, virus će ući u stanice', rekao je Jonjić za N1.

Istaknuo je da cjepiva štite od težih oblika bolesti.

'Cijepljeni mogu dobiti ponovnu infekciju, mogu proći asimptomatski, a mogu imati i lagane simptome bolesti. Vjerojatno će se dogoditi da će neki ljudi imati i teže oblike bolesti, ali generalno, cjepiva štite', poručio je Jonjić.

Kaže da će u budućnosti cjepiva manje štititi od ponovne infekcije zbog mutacija, osobito ako se one dogode na mjestu gdje protein S veže receptor.

'Cjepivo potiče i staničnu imunost - koju posjeduju stanice - a ona je moćna u zaštiti od virusa i on ne može lagano izbjeći staničnu imunost', dodao je.

Ako cjepiva štite barem od najtežih oblika bolesti i smrtnosti, ona su fantastična, ističe Jonjić.

Navodi da bi bilo bolje da ne postoje nuspojave, međutim znamo da takvo cjepivo ne postoji.

'Dapače, neke su dobrodošle, poput vrućice, jer znamo da se nešto događa, da je cjepivo pokrenulo važne mehanizme imunosnog odgovora', istaknuo je.

Rekao je da je mortalitet na razini jedan na milijun dok je tromboza jako rijetko pojava. 'Korona je smrtonosna bolest i šteta koju ona uzrokuje nesrazmjerno je veća u odnosu na poremećaj koagulacije (zgrušavanja krvi)', pojasnio je.

Naveo je da po statistici imamo 22 posto onih koji su odbili cjepivo, što je opasno.

Osvrnuo se i na razvoj univerzalnih cjepiva protiv beta koronavirusa, na čemu znanstvenici već rade.

'Ideja je pametna. Cjepiva potiču staničnu imunost, ti famozni limfociti T, koji su glavni oružari u tkivu, kontroliraju virus u tkivu, a ne antitijela. Ako imate konzervirane dijelove među beta koronavirusima, tučete i one koji izazivaju običnu prehladu, ali i druge koronaviruse', pojasnio je i dodao da će virus i dalje mutirati te da će istraživanje takvog cjepiva godinama trajati.

Puno se govori o univerzalnim cjepivima. 'Treba raditi na njihovim razvojima, ali i na istraživanjima predikcija pandemija. Takva istraživanja bit će najveći doprinos znanosti koji je potakla pandemija Covida-19', rekao je Jonjić.